Ludbreg i ove godine živi u znaku kajkavske riječi i književne baštine kroz manifestaciju Dani Bože Hlasteca, posvećenu jednom od najznačajnijih ludbreških pjesnika i čuvara kajkavskog izričaja. Manifestacija se održava već jedanaestu godinu, a ove se godine odvija u povodu 103. obljetnice rođenja Bože Hlasteca.
Kako je naglasio Stjepan Stjepić, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner u Ludbregu, Dani Bože Hlasteca važan su dio kulturnog identiteta grada, ali i šireg kajkavskog govornog područja. -Najvažnije je to što se kajkavski piše, govori i recitira, čime se izravno doprinosi očuvanju jezika i identiteta ovoga kraja- naglasio je Stjepić.
Središnji dio manifestacije čini Recital kajkavske poezije, koji se održava devetu godinu zaredom. Ove je godine na natječaj pristiglo 96 neobjavljenih kajkavskih pjesama, od kojih je stručno povjerenstvo odabralo 19 za javno autorsko čitanje. Na recitalu će biti proglašen pobjednik te dodijeljene nagrade, a odabrani radovi ulaze u zbornik koji se objavljuje svake tri godine.
Program manifestacije obogaćen je i prigodnom izložbom posvećenom književnom djelu Bože Hlasteca, postavljenom u izlogu knjižnice. Posjetitelji mogu vidjeti sve Hlastecove pjesničke zbirke, kao i vrijedne isječke iz dnevnog i tjednog tiska iz 1970-ih godina s njegovim intervjuima i zapisima, koji svjedoče o kulturnom i društvenom kontekstu vremena u kojem je stvarao.
Poseban naglasak stavljen je i na rad s mladima – u suradnji s osnovnim školama na satovima hrvatskoga jezika učenici čitaju Hlastecovu poeziju i upoznaju se s kajkavskim jezičnim nasljeđem. Novost ovogodišnje manifestacije je i organizirani turistički razgled Ludbrega za sudionike recitala, s ciljem upoznavanja kulturne baštine grada.
Božo Hlastec (1923. – 1994.) autor je pet pjesničkih zbirki objavljenih za života te jedne posthumno objavljene zbirke Sonca bištel. Njegova poezija pripada zavičajno-pejzažnoj kajkavskoj lirici, a stihovi su prožeti motivima rodnog kraja, emocijama i ritmičnom jednostavnošću.
Organizatori pozivaju građane da se uključe u programe manifestacije i podrže kajkavsku književnost. -Poezija je odmor za dušu i u ovim vremenima ima posebnu vrijednost – poručio je Stjepić.
