Danas, 23. rujna, obilježava se Dan europske baštine. Prilika je to za slavljenje zajedničke kulturne baštine europskih zemalja, regija, gradova i manjih sredina. Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Ludbreg u registru RH ima upisanih čak 17 kulturnih dobara. Pod zaštitom je i dvorac Batthyany, a upravo ovih dana stigla je obavijest Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da je projekt energetske obnove dvorca prošao prvu fazu.
– U postupku smo valorizacije i izgledno je da će projekt proći. Njegova je vrijednost 2,7 milijuna eura i dodatan je iskorak u vođenju brige o očuvanju baštine. Financirali smo izradu projektno tehničke dokumentacije i u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom kandidirali na NPOO poziv s velikim izgledima da prođemo – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.
Kulturnu baštinu čine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkog, povijesnoga, paleontološkog, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značaja. Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru.
– Ponosni smo što smo prije nešto više od dvije godine u Ludbregu otvorili Arheološki park Iovia, jedan od najvažnijih i financijski najvećih projekata za Grad Ludbreg. To je za nas bio prvi veliki prijavljeni projekt koji je pretvorio ovaj grad u grad europskih projekata. Projekt je odobren u vrijednosti od gotovo 18 milijuna kuna. Važnost projekta je s druge strane neprocjenjiva jer time aktiviramo sve svoje turističke i gospodarske potencijale i prezentiramo Ludbreg kao jedno bogato mjesto. Kroz brojne eksponate i korištenjem multimedijskih tehnologija u Arheološkom parku posjetitelji mogu doživjeti rimsko doba u njegovoj punini, a kroz interpretacijski centar posjetiteljima je omogućeno aktivno razumijevanje svega što je pronađeno. Tu su i neki od vrlo važnih eksponata, a najpoznatiji je kostur rimskog vojnika iz 4. stoljeća na kojem je uspješno napravljen medicinski zahvat otvaranja lubanje – objašnjava gradonačelnik Dubravko Bilić.
U lipnju 2021. godine osnovan je i Muzej Grada Ludbrega. Klasificiran je kao opći, regionalni muzej zavičajnog i kompleksnog tipa unutar kojeg se sabire, istražuje i prezentira materijalna i nematerijalna baština s područja Ludbrega. Muzejska djelatnost raspoređena je po ustrojbenim jedinicama – odjelima i zbirkama: Arheološki odjel, Etnografski odjel i Povijesna zbirka koja ima različite fondove. Muzejski odjeli i zbirke smješteni su u tri zgrade u gradu Ludbregu – Dvorac Batthyany, Arheološki park ‘Iovia’ te Bakina hiža i dedekov dvor.
– Kada govorimo o kulturnim dobrima ludbreškog kraja koja se nalaze u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske valja istaknuti da se radi o materijalnoj kulturnoj baštini, dakle o arheološkim lokalitetima, kulturno povijesnim cjelinama i nepokretnim kulturnim dobrima. Od arheoloških nalazišta tu je ono u vrtu Somogji, odnosno danas Arheološki park Iovia, gradina Štuk u Sigecu Ludbreškom, gradina Lipa-Katalena, arheološko nalazište u Poljancu gdje su pronađena rimska kola i drugi. U samom gradu Ludbregu pod zaštitom je dvorac Batthyany, Župna crkva Presvetog Trojstva i župni dvor, Spomenik palim braniteljima Domovinskog rata, Crkva Žalosne Gospe, Memorijalno područje židovskog groblja te kulturno-povijesna cjelina grada Ludbrega, dakle cijelo područje oko crkve, trga te dvorca – objašnjava Jelena Koprek, voditeljica Muzeja grada Ludbrega.
