Muzej grada Ludbrega pridružio se ovogodišnjoj, jubilarnoj, dvadesetoj Noći muzeja. Riječ je o manifestaciji u sklopu koje muzeji i kulturne ustanove ostaju otvorene do kasno i omogućuju novi otvoreniji pristup muzejskoj publici.
U Arheološkom parku Iovia otvorena je tako izložba ‘Ludbreški radioamateri’ koja je nastala u suradnji s Radioklubom Ludbreg. Povod izložbe ujedno je i 100. obljetnica prve radioveze u Ludbregu te 70. obljetnica osnutka Radiokluba Ludbreg.
Počeci ludbreškog radioamaterizma zabilježeni su 1920-ih. Prvi ludbreški radioamateri bili su Stjepan Sabljak i Dragutin Jany.
-Tehnička oprema s kojom su raspolagali sastojala se od dva srednjevalna prijemnika i jednog srednjevalnog odašiljača. Prema pričanju moga oca, on je na dan uspostave radioveze otišao biciklom do Sabljaka u Ludbreg gdje su dogovorili sve potrebne detalje i nakon toga se vratio u Luku. Dogovorili su frekvenciju kao i tajna imena koja će koristiti u ovoj radiovezi. Tajno ime moga tate bilo je šćuka, a Stjepana Sabljaka šaran. Čim je tata došao kući, čuo je iz prijemnika: “Halo šćuka, halo šćuka, ovdje šaran! Da li me čuješ?” On se odmah biciklom vratio u Ludbreg do Sabljaka da potvrdi prijem poruke. – zabilježeno je sjećanje Zvonimira Janyja, jednog od osnivača Radiokluba Ludbreg.
Radioklub u Ludbregu službeno je osnovan 1954. godine, a prvi predsjednik je bio Franjo Varga.
Funkcionirao je na raznim lokacijama, od privatnog stana, društvenog doma, prostorija OŠ Ludbreg, da bi se u konačnici smjestio u zgradu kompleksa dvorca Batthyany u kojoj djeluje i danas.
Kroz svoje postojanje klub je postao glavno mjesto za okupljanje mladih. U klubu se ostajalo po cijele dane i noći, radile su se radioveze, uvijek se nešto konstruiralo i popravljalo.
Kroz 42 različita tečaja u Radioklubu Ludbreg s više od 3500 nastavnih sati teorijske i praktične nastave, prošla su 32 naraštaja s preko 500 mještana Ludbrega i okolice.
Bogata je to povijest koja je prikazana i u sklopu ove izložbe.
-Sam početak nije bio tako lagan jer su se ljudi bojali da će radiovalovi prouzročiti elementarne nepogode. Bilo je tu dosta nepovjerenja, no svijet se mijenjao, saznanja su se mijenjala i tako je sve krenulo. – rekao je predsjednik kluba Željko Biškup prilikom otvorenja izložbe i istaknuo jedno od najznačajnijih događanja u povijest Radiokluba Ludbreg, a to je organizacija Svjetskog prvenstva 1999. godine u Ludbregu za koje su dobili same pohvale od Svjetske radioamaterske organizacije.
O važnosti ovih obljetnica govorio je Željko Ulip, dopredsjednik Hrvatskog radioamaterskog saveza.
-Radioklub Ludbreg je naš vrlo vrijedni član koji je posebnu zaslugu imao u razvoju amaterske radiogoniometrije, ono što popularno zovemo ‘lov na lisicu’. Koliko li smo samo kilometara protrčali po Vinogradima Ludbreškim zbog ‘lova na lisicu’ kojeg su mnogo puta organizirali. Do danas je kroz ovaj klub prošlo puno generacija, a posebno nam je drago vidjeti da okupljaju mlade osobe i zadržavaju kontinuitet rada. Iza njih je bogata povijest, ali i svjetla budućnost. Savez prepoznaje značaj Radiokluba Ludbreg pa je tako u novom sazivu našeg izvršnoga odbora njihov član Željko Roščić, a Saša Vincetić je glavni urednik naše web stranice. – poručio je Željko Ulip prilikom otvorenje ove bogate izložbe.
U podrumu Arheološkog parka Iovia posjetitelji tako mogu razgledati uređaje koji su kompletno izrađeni u ludbreškom radioklubu, zatim prijemnike, predajnike, tastere, zujalice za vježbanje Morseovog koda, modeme, ampermetre, voltmetre, ton generatore, antene, lemilice, radio dnevnike, radio stanice i još puno vrijedne opreme koju klub posjeduje.
Izložbu je otvorio ravnatelj Centra za kulturu i informiranje ‘D.Novak’ Branko Dijanošić, a u Noći muzeja posjetio ju je i ludbreški gradonačelnik.
-Ludbreg je grad bogate povijesti, grad umjetnika i kreativnih stanovnika. Naš Muzej uspješno spaja sve to i podsjetnik je da smo od davnih dana bili nezaobilazno mjesto. Drago mi je što smo dio programa Noći muzeja, a još više raduje što je odaziv svake godine sve veći. – poručio je Dubravko Bilić.
Za kraj napomenimo kako se izložba može razgledati sve do 28. veljače u radno vrijeme Arheološkog parka.







































