Kajkavska riječ, dječja mašta i prepoznatljiv domaći humor ponovno su bili u središtu Kešnerijade, manifestacije koju organizira Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg u spomen na jednog od najpoznatijih Ludbrežana – književnika i scenarista Mladena Kerstnera. Ovogodišnji program vodila je Spomenka Struški, a okupio je učenike, njihove mentore i roditelje, kao i autore humorističnih proznih i dramskih tekstova.

Ovogodišnja Kešnerijada održana je u znaku još jedne važne obljetnice. Naime, Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ upravo danas, 17. rujna, obilježava 122 godine postojanja, pa je program posvećen domaćoj riječi, književnom stvaralaštvu i očuvanju kajkavštine bio i svojevrsna rođendanska proslava ustanove koja već više od stoljeća njeguje knjigu, čitanje i kulturni život Ludbrega.

Kešnerijada je pokrenuta 2013. godine s ciljem očuvanja kajkavske riječi, domaće kulturne baštine i sjećanja na Mladena Kerstnera. Od 2020. godine u njezinu se sklopu provodi natječaj za humoristični dramski tekst, od 2024. i za prozni humoristični tekst, dok najmlađi svoje stvaralaštvo predstavljaju na recitalu dječje kajkavske poezije „Kaj je kaj“, koji okuplja učenike osnovnih škola iz Ludbrega, Svetog Đurđa, Velikog Bukovca i Martijanca.

Od 18 dječjih radova odabrano devet

Na ovogodišnji natječaj „Kaj je kaj“ pristiglo je 18 pjesama učenika od trećeg do osmog razreda. Povjerenstvo su činile učiteljice Elena Kovačić iz OŠ Sveti Đurđ, Nataša Sedlar iz OŠ Ludbreg, Spomenka Struški iz OŠ Martijanec i Štefanija Šarec iz OŠ Veliki Bukovec.

Predstavnica povjerenstva Štefanija Šarec istaknula je kako je danas, u vremenu tehnologije i brojnih drugih sadržaja koji zaokupljaju djecu, sve teže zainteresirati učenike za literarno stvaralaštvo, posebice ono na zavičajnom govoru. Upravo zato posebno je pohvalila učitelje koji kod djece nastoje očuvati ljubav prema kajkavštini, naglasivši da zavičajni govor nije samo sredstvo sporazumijevanja, već i nositelj identiteta, tradicije, pripadnosti zajednici i obiteljskih vrijednosti.

Iako broj pristiglih radova ove godine nije bio velik, povjerenstvo je ocijenilo kako su pjesme bile kvalitetne, raznolike i zanimljive. Djeca su pisala o zavičaju, prirodi, školi, učiteljima, glazbi, životinjama, obitelji i prizorima iz svakodnevice. Od 18 pristiglih pjesama odabrano je devet radova koji su se, prema ocjeni povjerenstva, posebno istaknuli originalnošću i maštovitošću.

Treće mjesto na recitalu osvojila je Rebeka Knapić iz OŠ Veliki Bukovec s pjesmom „Čez oblok“, drugo mjesto pripalo je Vinku Srpaku iz OŠ Martijanec za pjesmu „Pes Medo“, dok je prvo mjesto osvojio Lukas Paspalj iz OŠ Ludbreg s pjesmom „Fala za se“. Njegova mentorica je učiteljica Marta Vrban.

Pobjednička pjesma bila je emotivna zahvala prvoj učiteljici, osobi koja je Lukasa pratila tijekom prve četiri godine njegova školovanja.

– Moja pjesma zove se „Fala za se“ i govori o mojoj dragoj bivšoj učiteljici koja je bila sa mnom od prvog do četvrtog razreda. Sad sam već osmi razred i osjetio sam potrebu napisati joj pjesmu i zahvaliti joj za te četiri godine – ispričao je Lukas.

Za pjesmu mu je trebalo tri dana, a poseban izazov bilo je upravo pisanje na kajkavskom.

– Pisao sam je dosta dugo i pazio sam na kajkavski. Bilo mi je dosta teško jer kajkavski slabo govorim, više govorim književnim jezikom – priznao je mladi autor.

‘Kajkavski smeh’ kojeg ne treba objašnjavati

Nakon najmlađih, pozornost je pripala odraslim autorima humorističnih tekstova. O pristiglim radovima govorila je članica povjerenstva Jasminka Vugrinec, koja je istaknula važnost domaćeg humora i kajkavskog izraza.

Kako je poručila, posebno je lijepo čuti ljude kako se smiju „po kajkavski“, jer je to smijeh koji ne treba posebno objašnjavati, koji je od srca. Zahvalila je autorima što svojim tekstovima čuvaju upravo tu toplinu domaće riječi i pozvala ih da publiku nastave nasmijavati.

Među proznim tekstovima predstavljeni su, među ostalima, „Sveto pravilo daljinskog upravljača“ Ivana Grahovca te „Tri kralja“ Marija Surjaka. Prvu nagradu za najbolji prozni humoristični tekst osvojila je Đurđa Vukelić Rožić za „Napojadu“, duhovitu priču smještenu u prepoznatljiv seoski ambijent.

Nagrada za najbolji dramski tekst ostala je u Ludbregu – osvojio ju je Aleksandar Horvat za tekst „Pozdrav za Slaveka“. Prvonagrađenim autorima u obje kategorije pripale su nagrade od po 250 eura.

Dodatnu dozu kajkavskog humora programu je donijela i kratka monodramska izvedba Mirjane Horvatić koja je utjelovila lik Anđe Frkanec u predstavi „Ko je zhakeral Anđu Frkanec“ autora i redatelja Aleksandra Horvata.

Ovogodišnja Kešnerijada tako je još jednom spojila generacije – od osnovnoškolaca koji tek otkrivaju mogućnosti vlastitog zavičajnog govora do odraslih autora koji kajkavštinom stvaraju humor i priče iz svakodnevnog života. I upravo u tome ostaje jedna od glavnih vrijednosti manifestacije – kajkavski se ne čuva samo prisjećanjem na prošlost, nego pisanjem, govorom, smijehom i stvaranjem novih tekstova koji će ostati budućim generacijama.