Društvenim mrežama proširila se inicijativa za bojkot kupovine u svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj u petak, 24. siječnja. Građani su izuzetno nezadovoljni cijenama namirnica u trgovačkim lancima koje su drastično skočile, posebno otkako je Hrvatska uvela euro 2023. godine, što nas je svrstalo među zemlje s najvišim porastom potrošačkih cijena u Europi.
U eteru Radio Ludbrega danas se povela rasprava o tome hoće li se građani s područja Ludbrega i okolice priključiti bojkotu.
Slušateljica Vlasta imala je jasan stav.
-Što se tiče sutrašnjeg bojkota sigurno da ćemo bojkotirati iako od toga ne bude nikakve koristi. Zašto? Zato što će ljudi kupiti ili danas ili u subotu ono kaj trebaju. Podizanjem cijena najviše smo ugroženi mi penzioneri i ljudi lošijih socijalnih prilika. Kad platimo sve račune na mjesečnoj bazi ono što nam ostane od penzije omogućuje nam samo kupovinu sniženih artikala. Dakle, idemo u dućan ciljano kad je nešto što nam treba na akciji. Naša država je preskupa, zato imamo 25% PDV-a, ne budu se oni toga odrekli jer što se više slijeva, lakše se proračun puni.-
Bojkotu će se priključiti i Anica.
-Ja isto idem u bojkot, ali tak bi im trebali svaki tjedan jedan dan. Žao mi je trgovaca, ali ove cijene su za nas penzionere katastrofa. Dobavljači su tu glavna stavka, trebalo bi im tako svaki tjedan jedanput pa će i oni sami vidjeti koliko su u gubitku. –
Iduća slušateljica istaknula je problem uvoza robe.
-Mi tu robu jednostavno moramo plaćati jer moramo od nečega živjeti. – poručila je.
Da je jedan dan bojkota premalo poručila je i Ivanka.
-Ja pozdravljam taj bojkot, ali mislim da je jedan dan premalo, trebalo bi barem tri uzastopno, onda bi možda vidjeli neke rezultate. –
Slušatelj iz susjedne nam općine pak smatra da se najavljenim bojkotom neće ništa promijeniti jer je pravi problem u tome što nemamo vlastitu proizvodnju.
-Kod nas je problem isti već 30 godina. Nemamo vlastitu proizvodnju i ne možemo si pomoći. Ja podržavam bojkot, ali to je za nas narod čaj, utjeha za raju. Ali recimo, što da se sada robni centri zatvore na tjedan dana. Pa mi smo gladni onda i molit ćemo centre na koljenima da se otvore. Uništili smo vlastitu proizvodnju, nemamo mlijeka, mesa ni povrća. To je žalosno. – poručio je, a s njim se složio i slušatelj Antun.
Na našoj Facebook stranici nalazi se anketa u kojoj smo vas pitali hoćete li podržati sutrašnji bojkot. Za sada su svi dobiveni odgovori potvrdni. Zanima na vaše mišljenje pa vas pozivamo da i dalje ostavljate svoje komentare u anketi.
Bez obzira na to hoćete li u petak ući u trgovine ili nećete, vjerujemo da nema osobe koja nije svjestan da su cijene hrane ogromne i da su baš kod nas rasle ponajviše u usporedbi s ostatkom Europske unije.
Građani često upiru prstom u trgovce, optužujući ih za visoke marže. Iako trgovci tvrde da marže nisu rasle posljednje dvije do tri godine, njihovu odgovornost ističu i bivši ministri.
-Marže trgovaca su sigurno visoke i uzrokuju rast cijena te nose svoj dio krivice. – izjavio je bivši ministar financija Slavko Linić.
S druge strane, trgovci krivnju prebacuju na dobavljače i njihove visoke nabavne cijene, koje, prema njihovim tvrdnjama, nastavljaju rasti. Takva situacija, prema stručnjacima, ukazuje na disfunkcionalno tržište.
-To znači da imamo monopole, duopole, oligopole koji na različite načine, nevidljivo ili manje vidljivo, mogu utjecati na cijene u svoju korist, a ne na korist potrošača. – objašnjava bivši ministar gospodarstva i profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić.
Neki smatraju da problem leži i u visokom PDV-u na hranu.
-Na jedan, manji dio asortimana prehrambenih proizvoda PDV je nešto smanjen, no na glavninu prehrambene potrošnje cijena je i dalje visoka. – ističe bivši potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Mladen Vedriš.
Hrvatska trenutačno ima sniženu stopu PDV-a od 5 posto na osnovne namirnice poput kruha, mlijeka, jaja, svježeg mesa, ribe, voća i povrća.
Međutim, na brojne druge prehrambene proizvode, poput jogurta, sireva, hrenovki, tjestenine, meda, smrznutog mesa i povrća, primjenjuje se standardna stopa od 25 posto.
U usporedbi, Slovenija ima jedinstvenu stopu PDV-a na hranu od 9,5 posto, dok je u Njemačkoj PDV na hranu samo 7 posto. Osim toga, te zemlje značajno više proizvode vlastite hrane nego Hrvatska.
Vlada, pak, nema odgovore na ključna pitanja. Jurčić smatra da je bojkot znak da narod preuzima inicijativu tamo gdje je Vlada zakazala.
-Sad narod zapravo spašava ono što je trebala spasiti Vlada, a to je vrlo loša situacija za hrvatsku Vladu. – zaključuje Jurčić.