Na današnji dan, 13. prosinca, katolici slave blagdan svete Lucije. Sveta Lucija (284. – 303.) kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. O njenom životu zna se vrlo malo, no bila je jedna od posljednjih žrtava velikog progona za cara Dioklecijana.
Robert Kapeš, etnolog zaposlen u Muzeju grada Ludbrega pojasnio nam je kako se ona od davnina štovala kao zaštitnica ratara, duhovnih i tjelesnih slijepaca, lađara, staklara, pisara, krojača i vratara. Upravo zbog vjere u zaštitu ratara, baš se na taj dan sije pšenica koja će narasti do Božića. Tako je i u Podravini.
-Neke žene siju pšenicu ranije, na mali Božić ili Barbarinje, 4. prosinca na dan svete Barbare. Neke pak na blagdan svete Lucije. Taj običaj sijanja pšenice potječe još od starodrevnih kultova čime se provjeravala klijavost pšenice, procjenjivao urod sljedeće godine, a susjedi su se međusobno posjećivali kako bi vidjeli čija je pšenica zelenija, bujnija i gušća – rekao je R. Kapeš.
Najčešći je običaj sijanje zrna pšenice (raži, leće ili graha) u tanjuriće, da bi do Božića izraslo. Zrno simbolizira novi život, a zelene vlati vitalnost i snagu. Po tome kako zrnje proklija može se prognozirati kakva će biti godina. Ako loše klija, bit će mršava žetva. Kako od Lucije do Badnjaka ima dvanaest dana, može se očitati kakva će biti sljedeća godina, jedan dan kao jedan mjesec. Ili drugi običaj, ako djevojka hoće znati hoće li se udati, na 12 papirića napiše se muško ime, a trinaesti ostane prazan. Svaku se večer vadi jedan papirić i ne gledajući ga baca u vatru. Na Badnjak po ponoći izvadi se posljednji papirić, ako bude prazan, nastupajuće godine neće biti svatova.
Pšenica simbolizira plodnost, nastanak života i njegove obnove.
-Kako zelenilo nije često tijekom zime, tim više daju nadu u novi život koji je pred nama. Također, samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, što označava svjetlost, pa time obilježavanje Svete Lucije simbolizira donošenje svjetla i metaforički novoga života u svoj dom. Zato se, kada izraste, u sredinu tegle sa pšenicom stavlja svijeća kako bi donijela dodatnu svjetlost u živote ukućana. Kada pšenica naraste, običaj je oko nje zavezati crvenu traku za koju su naši preci vjerovali da štiti kuću od uroka. Međutim, običaj sijanja pšenica vrlo je rijedak. Osim u Hrvatskoj, zabilježen je još samo u Italiji i Portugalu – zaključuje Kapeš.
