Jubilarni, 50. Podravski zbornik ugledao je svjetlo dana u studenome 2024. godine. Ovaj polustoljetni broj jučer je predstavljen i u Ludbregu. Dugogodišnja publikacija Muzeja grada Koprivnice i ove je godine okupila velik broj stalnih ili povremenih suradnika koji su pripremili zanimljive teme.
Podravski zbornik pokriva regionalno područje Podravine od Pitomače do Ludbrega, okuplja brojne autore koji svojim radovima obrađuju različite teme i područja, pružajući tako korisne informacije velikom krugu zainteresiranih čitatelja i korisnika.
Njegovo predstavljanje ludbreškoj publici održano je u vijećnici Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’. U predstavljanju su sudjelovali glavna urednica zbornika Vesna Peršić Kovač i urednik Milivoj Dretar te autori članaka Danko Dujmović, Robert Kapeš, Mišo Rašan, Domagoj Busija.
Prisutne su na početku pozdravili Darko Jagić, predsjednik Gradskog vijeća grada Ludbrega i Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice iz čitaonice Mladen Kerstner.
Ovogodišnji zbornik tiskan je u 600 primjeraka i donosi 10 članaka, 12 priloga, 1 književni prilog, jedan tekst iz Podravskog nakladništva i Podravske kronike u kojima su ovaj put zastupljene općine Ferdinandovac, Peteranec i Veliki Bukovec.
-Prilozi nam ove godine donose različite teme pa tako o stanju industrije kroz prizmu Ludbreškog lista piše Domagoj Busija, Milivoj Dretar donosi pregled sadržaja Zbornika od prvog do 49 broja. Nakon nošnji, etnografske teme obrađuje i tekst mladog ludbreškog etnologa Roberta Kapeša koji piše o procesu stvaranja muzejskog prostora Bakina hiža i Dedekov dvor. – rekla je Vesna Peršić Kovač, glavna urednica.
Domagoj Busija u svom je izlaganju naglasio kako se u fundusu knjižnice čuva manji broj primjeraka Ludbreškog lista, preteče današnjih Ludbreških novina.
-List je izlazio između 1979. i 1989. godine. Tekst se bavi analizom Ludbreškog lista s aspektom na industriju Ludbrega i okolice, u vremenu kada je gospodarstvo bivše države SFR Jugoslavije zahvatila duboka ekonomska kriza -rekao je Busija. Dodao je kako se kao izvor informacija za tekst najviše koristilo lokalno glasilo Ludbreški list koje je tijekom 1980-ih tiskano u Ludbregu, u pogonu tvrtke Grafičar. Ludbreški list pokrenut je 1979. godine.
– Prvi broj izašao je 27. prosinca 1979. godine i cijena tog pokusnog broja iznosila je 5 dinara. Nakon prva dva broja, tiskanje lista nastavljeno je sljedećih deset godina. Posljednji, 91. broj izašao je 28. lipnja 1989. godine – rekao je Domagoj Busija.
Robert Kapeš u jubilarnom se izdanju predstavio s temom procesa stvaranja muzejskog prostora u Bakinoj hiži i dedekovom dvoru, kući o kojoj brinu članice udruge Žene iz Centra svijeta. Bakina hiža je kuća uređena u stilu s kraja 19. te početka 20. stoljeća i predmete svojstvenije kućanstvu, dok dedekov dvor čine dvorišna zgrada te dvorište na kojem su izloženi razni poljoprivredni, stočarski i vinogradarski alati.
– Budući da je u Ludbregu već duže vrijeme postojala potreba za osnivanje muzeja, baš zbog toga što ima
jako puno predmeta koji su se sačuvali, koje je bilo potrebno sačuvati od zaborava, ali i od uništenja,
Centar za kulturu i informiranje Dragutin Novak u taj se posao upustio 2018. godine. Nakon što je izmjenom zakona o muzejima dozvoljeno i manjim gradovima do 10.000 stanovnika da mogu osnovati svoj muzej, ali u sklopu neke postojeće ustanove, tako je Centar za kulturu i informiranje Dragutin Novak 2018. krenuo s pripremom dokumentacije i osiguravanjem potrebnih uvjeta za osnivanje muzeja, koji
je osnovan 2. lipnja 2021. Klasificiran je kao opći regionalni muzej zavičajnog i kompleksnog tipa, na čelu s ravnateljem Brankom Dijanošićem, a kao voditeljica muzeja tu je Jelena Koprek – rekao je Kapeš.
Po osnutku Muzeja u sklopu kojeg su muzejski odjeli i zbirke smješteni u tri zgrade – dvorac Batthyany, arheološki park Iovia te Bakina hiža i dedekov dvor, udruga Žene iz Centra svijeta potpisala je sporazum s Gradom Ludbregom i Centrom za kulturu i informiranje D.Novak. Sporazumom je definirana suradnja, a sve u svrhu obrade i prezentiranja zbirke koja će nositi naziv Bakina hiža i dedekov dvor.
-Krajnji produkt bit će stalni postav etnografske građe uz prostor za suvenirnicu, povremene izložbe i radionice – zaključio je R. Kapeš.
Milivoj Dretar koji se već godinama pojavljuje u Podravskom zborniku naglasio je kako je Podravski zbornik za Podravinu značajna informacija. Pedeset knjiga o povijesti, arheologiji, suvremenim temama, kulturi, prirodoslovlju, etnologiji, književnosti i bibliotekarstvu, demografiji, povijesti umjetnosti, gospodarstvu, muzeologiji. Spomenuo je i da je u siječnju 1975. godine s radom započeo Izdavački savjet predvođen Pavlom Gažijem, tadašnjim direktorom Podravke, a u čijem su sastavu bili Franjo Gaži, Ivan Generalić, Mladen Hegedušić, Franjo Horvatić, Fran Kancelak, Vojo Kučeković, Antun Mijatović, Franjo Mramor, Božidar Pavleš, Augustin Petrač, Rade Radišić, Jovo Rojčević, Ivan Sabolić, Josip Stiović, Krešimir Švarc, Aleksandar Vrančić i Marija Winter.
Nama Ludbrežanima posebno je drago što su svih tih godina u Podravskom zborniku ostale zabilježene i ludbreške teme.
