U povodu 100. obljetnice rođenja Bože Hlasteca u četvrtak, 19. siječnja, u vijećnici Centra za kulturu i informiranje ‘D.Novak’ održan je panel ‘Božo Hlastec – pjesnik zavičajne kajkavske lirike’. Panel je održan u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’, a ujedno je bio i događaj koji je otvorio manifestaciju 8. dani Bože Hlasteca kojim gradska knjižnica održava sjećanje na stvaralaštvo ovog ludbreškog pjesnika.

Na panelu su sudjelovali poznati varaždinski pjesnik, esejist, publicist, književni i likovni kritičar Ernest Fišer te profesorica Lidija Novosel.

Ernest Fišer uredio je dvije pjesničke zbirke Bože Hlasteca, Zvezde nad Samoborom iz 1971. i Podravske senje iz 1977. Prisjetio se početka turbulentnih 70-ih godina prošloga stoljeća kad je nakon umirovljenja Božo Hlastec počeo s izdavanjem svojih pjesama. To je pjesništvo Fišer nazvao ‘pjesništvom žuhke intime i nepomućena ethosa’.

– U svojoj poeziji Hlastec je ostao trajno vezan uz rodnu grudu, uz uvijek prisutna domaća lica i pejzaže, događaje i stvari njegova djetinjstva i mladosti – istaknuo je.

U zbirci „Sonca bi štel“ objavljenoj posthumno 2019., urednica zbirke Lidija Novosel posebno ističe pjesme posvećene njegovim najmilijima, supruzi i kćeri, a koje govore o odanosti, posvećenosti i svjesnosti da se baš nikad ne smiju propuštati prilike iskazivanja ljubavi i topline obitelji, svojim bliskima.

– Sve Hlastecove pjesme pisane su jezikom ludbreške kajkavštine koja se govorila u periodu od tridesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća. To je dragocjen zalog mlađim naraštajima da ponovnim iščitavanjem Hlastecove poezije ne zaborave svoj materinski, kajkavski jezik. – ističu iz gradske knjižnice.

Foto: Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’