Svi smo barem jednom u životu dobili savjet od starijih članova obitelji koji uključuje prirodno rješenje za zdravstvene probleme. Zelje za upale, krumpir za snižavanje temperature, maslac za masnice, rakija za cirkulaciju, prežgana juha za probavu, prženi šećer za kašalj…radi se o takozvanoj narodnoj medicina koja se prenosila s generacije na generaciju.
Narodna medicina obuhvaća prirodne metode liječenja koje se koriste u svrhu ublažavanja, sprječavanja ili liječenja određenih zdravstvenih poteškoća bez pomoći službene medicine. No, zašto bismo se uopće liječili kod kuće?
– Razlog tome leži u prošlim vremenima kada nije bilo liječnika ili su bili rijetko dostupni, udaljeni od mjesta življenja bolesnika i slično. Pojavom liječnika i dalje je tu bio prisutan gospodarski faktor koji je naginjao prema narodnoj medicini jer se medicinska pomoć naplaćivala, dok je pomoć suseljana bila besplatna ili se vraćala protuuslugom. Za narodnu medicinu često se kaže još i prirodna medicina ili seljačka medicina u kojoj je naglasak na kulturnom nasljeđu, odnosno, principi narodne medicine prenose se ‘s koljena na koljeno’, s generacije na generaciju. – objasnio je Robert Kapeš, etnolog Muzeja grada Ludbreg, prilikom današnjeg otvorenja izložbe u ludbreškom dvorcu Batthyany koja je posvećena upravo narodnoj medicini ludbreškog kraja.
Glavni izvor informacija ovog su puta bile žene s ludbreškog područja koje su autorima izložbe, ludbreškim muzealcima, ispričale svoje trikove narodne medicine koje su nekad koristile ili koriste još danas.
-Žene su ispričale zanimljive priče, od toga da je rakija i dan danas dobra, za sve, isto kao i čaj od kamilice. Pričale su i o kućnim porodima, otkrile koje su to bile babice u Ludbregu i okolnim mjestima, ispričale su kako se živjelo, što se jelo, a zajednički nazivnik svim kazivanjima bio je da je nekad bilo ljepše, aktivnije, zdravije. – prepričava etnolog Kapeš i dodaje da iako ljudi misle da je narodna medicina nekoliko trava i pripravaka koje napravimo kod kuće ili skuhamo u čaj, ona je zapravo jako bogata. Podataka je, kaže, uistinu puno, a na izložbi je izdvojen samo jedan manji dio.
Posjetitelji izložbe tako su mogli vidjeti i uživati u mirisu najučestalijeg ljekovitog bilja na ovim prostorima, a mogli su naučiti i neke recepte. Izložba nosi naziv „Doktor liječi, priroda ozdravi“ po Aristotelovoj izreci čime se ne misli samo na narodnu medicinu i lijekove iz prirode, već i na sam boravak u prirodi.
Narodna medicina još je jedan segment u nizu nastanka monografije ludbreških narodnih običaja.
– Obradili smo svadbene običaje te usmenu predaju i legende, što smo također popratili izložbama. Naravno, u tome nismo sami, Jelena i ja smo mali tim, zato nam pomažu naši kolege iz Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ i članice udruge ‘Žene iz centra svijeta’ s kojima imamo jako lijepu suradnju od samog početka pa im se ovim putem zahvaljujem. – rekao je R. Kapeš, a voditeljica Muzeja grada Ludbrega Jelena Koprek istaknula je kako su narodni običaji važni za očuvanje kulturnog identiteta određenog kraja i zajednice.
-Dio su kulturne baštine i pripadaju u nematerijalnu kulturnu baštinu. Kako danas nematerijalnoj kulturnoj baštini i narodnim običajima prijeti opasnost od izumiranja i zaborava, za njeno očuvanje potrebna je suradnja zajednice, udruga, kulturnih ustanova i organizacija. – zaključila je ovom prilikom.
Za kraj napomenimo kako se izložba održala se u sklopu programa ‘Ludbreg petkom’, a otvorio ju je Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’. Otvorena je do 20. ožujka, a ulaz je slobodan.
