U mjestu Sveti Petar nedaleko Ludbrega nalazi se mali OPG Martinković u vlasništvu Višnje Martinković koji se bavi proizvodnjom pčela i pčelinjih proizvoda. Pčelinji proizvodi se od pamtivijeka koriste za očuvanje i jačanje prirodne otpornosti organizma, a poznati su i kao visokovrijedne namirnice s nutritivnog, a stoga i zdravstvenog aspekta. Riznica su ljekovitih tvari iz košnice, koje imaju blagotvoran utjecaj na čovjekovo zdravlje.
Naša sugovornica Višnja, vlasnica OPG-a otkrila je puno zanimljivosti o samoj proizvodnji i kako je zapravo došla ideja baviti se pčelarstvom.
-Od 2021.godine kada sam otišla u mirovinu započinje naša „medna priča“. S obzirom da se od same mirovine ne može živjeti, potrebno je bilo baviti se nečime radi dodatne zarade. Nekoliko kolega s posla bavilo se pčelarstvom duži niz godina pa su me njihove priče zainteresirale i potaknule da se i sama okušam u tome, prvenstveno zato što je taj posao vezan za rad u prirodi što djeluje opuštajuće i umirujuće za dušu i tijelo. Tada sam nabavila i prve pčele. Bavim se selećim pčelarstvom i danas imam šezdesetak košnica. U nekoliko godina naučila sam puno zahvaljujući svom mentoru koji je svoje dugogodišnje iskustvo prenio meni u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Polako stječem sve više zadovoljnih kupaca pa tako opstajem i ostajem u tome. Mogu reći da je u početku bavljenje pčelarstvom bila samo ideja, a sad je moja stvarnost – kaže nam Višnja.
Med je proizvod medonosne pčele nastao preradom cvjetnog nektara, slatkih sokova ili izlučevina biljaka i izlučevina biljnih uši. Nektar se pretvara u med aktivnošću pčela i enzimskom razgradnjom kojom se saharoza razgrađuje na glukozu i fruktozu. Pčele nektar pohranjuju u voštane ćelije saća. Nakon toga, mahanjem krilima stvaraju propuh unutar košnica čime ubrzavaju isparavanje vode iz nektara sve dok udio vode ne padne na postotak koji je idealan za med.
-Tada pčele zatvaraju ćelije saća voštanim poklopcima, nakon čega je med spreman za vrcanje. Iz košnica se vade medni okviri, sa njih se otresaju pčele koje se vraćaju u košnice, a okviri stavljaju u vrcaljku na vrcanje iz koje poteče pravo blago. Vrcanje je težak i zahtjevan posao i u tome imam pomoć koju mi pružaju kćer, zet i prijatelji – objašnjava Višnja te dodaje kako medonosna pčela podmiruje svoje potrebe u hrani iz 4 prirodna izvora: nektar, med, pelud i voda. U lošim pašnim prilikama, kao ove godine, potrebna je intervencija pčelara u vidu prihrane pčelinjih društava. Suša i visoke temperature izazivaju stres kod pčela, a to ih čini osjetljivima na bolesti i parazite poput varoe. Stres može utjecati i na sposobnost razmnožavanja te slabi cijela zajednica. U vrijeme suše biljke ne izlučuju dovoljno nektara te pčele proizvode manje meda što utječe na njihovo preživljavanje zime. Suša, uz klimatske promjene i druge izazove predstavlja ozbiljnu prijetnju za pčele i eko sustave ovisne o oprašivanju – kaže Višnja.
Njihov se OPG zahvaljujući lokalnoj akcijskoj grupi IZVOR, već dvije godine za redom predstavlja na tradicionalnom Ludbreškom sejmu.
– LAG IZVOR omogućio je meni, kao i drugim malim proizvođačima da dođemo do šire publike i pokažemo kvalitetu svojih proizvoda. Posjetitelji su ubrzo prepoznali posebnost našeg meda-domaćeg, prirodnog i nastalog s pažnjom i ljubavlju prema pčelama. Tri puta sudjelovala sam na poljoprivrednom sajmu „Agrofest“ u Srednjoj školi „Arboretum Opeka“ Marčan. Prošle godine sajam se održavao baš na svjetski dan pčela, 20.05. Na sajmu je sudjelovao i moj zet obučen u kostim pčele. Posjetiteljima smo dijelili sjeme medonosnog cvijeća za njihove vrtove kako bi pomogli pčelama za njihovu hranu. Svoje proizvode prvenstveno prodajem na kućnom pragu i na tržnici u Zagrebu. Osim meda, na mom štandu mogli su se pronaći i ostali moji proizvodi poput svijeća od voska, propolisa – priča Višnja.
Pčele borave na livadi u domaćem kraju na poluprikolici u vlastitim košnicama. Pčelama ne smeta zima jer one stalno cirkuliraju poput klupka, a prehranjuju se vlastitim zalihama meda i peluda. Za sada ne planiraju u proširenje proizvodnje, ali s vremenom u skorijoj budućnosti, kaže Višnja, možda se promijeni plan. Dodaje i kako je članica Pčelarskog društva Ludbreg gdje se također uvijek mogu dobiti korisni savjeti. Sugovornica nam je rado ispričala koji med je najbolje koristiti za što te kada potražiti i ostale pčelinje proizvode.
-Med je bogat vitaminima, mineralima, organskim kiselinama i različitim fermentima. Koristi se u ishrani u saniranju velikog broja bolesti, ali i u domaćinstvu, farmaciji i kozmetici. Bagremov med vrlo je lagan, ugodnog i blagog okusa i mirisa, najpoznatiji je kao lijek za dišne tegobe. Preporučuje se za opuštanje te protiv nesanice. Lipin med ugodna je mirisa i blaga okusa. Djeluje kao antibakterijsko sredstvo i pomaže u borbi protiv štetnih virusa. Potiče metabolizam i rad srca, pomaže kod prehlade, gripe i bronhitisa. Cvjetni med dobiva se od raznog cvijeća pa sadrži različite vrste peludi. Pomaže u oporavku nakon bolesti, povoljno djeluje na probavu. Pogodan je za osobe sa srčanim oboljenjima i osobe koje pate od niskog krvnog tlaka. Kestenov med je karakterističnog intenzivnog mirisa i aromatično trpko-gorkog okusa. Pomaže kod probavnih smetnji, potiče cirkulaciju, jača srčano-žilni sustav, uravnotežuje krvni tlak, a preporuča se i kod anemije. Propolis je antiseptik koji suzbija razvoj virusa i bakterija – objasnila je Višnja. U svojem proizvodnom asortimanu imaju i svijeće od voska svojim gorenjem čiste zrak, pomažu alergičarima, ispunjavaju dom prirodnom aromom meda i cvjetnog nektra te ne zagađuju okoliš.
