Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” organizira književni susret s Julijanom Matanović i promociju njezine nove knjige “Stoji ti put”.
Roman “Stoji ti put” napisan je, kako sama književnica naglašava, “na poziv”. Ideja je potekla od Zorana Maljkovića, koji joj je predložio da napiše putopis za biblioteku Šetnje.
-Biblioteka Šetnje prvotno je započeta u sklopu Petrinih knjiga, a Maljković ju je kasnije prenio u mladu nakladničku kuću Neolit iz Koprivnice – kaže nam Julijana Matanović. Knjiga je, dodaje, nastala iz potrebe da se pisanjem nosi s nepravdama, uključujući izbacivanje iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) nakon deset godina članstva.
-Mi smo žene nekad naivne i mislimo da kad nam se rade nepravde da vrlo često i najčešće to rade dečki. Ja sam se nekad na svojoj vlastitoj biografiji uvjerila, i profesionalnoj i ovoj privatnoj, da iza poteza muškaraca vrlo često znaju stajati žene, da ti muškarci mogu udariti tuđim rukama da mogu vrijeđati tuđim rečenicama – kaže Julijana Matanović.
Susret će se održati 20. ožujka 2025. godine u 18 sati u Vijećnici Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” Ludbreg.
Julijana Matanović rođena je 6. travnja 1959. u Gradačcu (Republika Bosna i Hercegovina). Od svibnja 1962. živi u Hrvatskoj. Osnovnu školu završila je u Đurđenovcu, gimnaziju u Našicama, a Studij jugoslavenskih jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. U jesen 1982. zaposlila se, kao asistent, na Odsjeku za jugoslavenske književnosti istoga Fakulteta. Poslijediplomski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1989. godine na temi »Primarna i sekundarna generička obilježja u Đurđevićevim ‘Uzdasima Mandalijene pokornice’«. Doktorirala je 1998. godine temom »Hrvatski povijesni roman XX. stoljeća«, da bi 1993. postala zaposlenica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. je članica-suradnica HAZU-a. U zvanju izvanrednog profesora na katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku 2018. odlazi u prijevremenu mirovinu i s obitelji se seli u Osijek. Proza joj je prevođena na slovenski, njemački, slovački, češki, ukrajinski, makedonski i bugarski jezik. Napisala je više od dvjesto ogleda, eseja i književnih kritika.
