Sredinom veljače u vijećnici Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak održano je nadasve aktualno predavanje za građane. Radi se o predavanju o mogućnostima, koracima izvedbe i uvjetima financiranja fotonaponskih elektrana. Predavanje je održao Mirko Jambrošić stručnjak za fotonaponske elektrane, a organizator predavanja bio je Grad Ludbreg točnije Upravni odjel za financije i komunalni sustav.
-Ovo stručno predavanje provodi se u okviru završne faze projekta ‘One Sun Connecting North and South’ koji Grad Ludbreg provodi sa regionalnom energetskom agencijom REA Sjever kao vodećim partnerom projekta s partnerima iz Norveške. EGP financijski mehanizam i Norveški fond pridonose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između država. Tako je putem tih mehanizama na krovu gradskog dječjeg vrtića Radost instalirana solarna elektrana snage 15 kW od čega je Grad Ludbreg dobio 21 tisuću eura bespovratnih sredstava, a uložio svojih 5 tisuća eura – rekao je Darko Crnković, viši savjetnik za javnu nabavu i energetiku.
Građani koji su u ovoj godini instalirali solarnu elektranu na svome krovu moći će ostvariti 50% povrata uloženih sredstava od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Povrat će moći ostvariti i oni građani koji uspiju prikupiti sve potrebne papire i dozvole do kraja veljače kad se očekuje Javni poziv za prijavu od strane Fonda.
-Interes građanstva u Hrvatskoj za ove ‘poticaje’ je izuzetno velik pa je sasvim izvjesno da neće svi dobiti 50 postotni povrat uloženih sredstava. Prijave će se primati metodom ‘najbržeg prsta’ za solarne elektrane do 20 kW. Građanima preporučam da instaliraju elektranu veću od trenutne potrošnje jer višak mogu predati u HEP-ovu mrežu po cijeni 80% cijene kWh koju građani plaćaju HEP-u ili nekom drugom opskrbljivaču energije. Isto tako građani trebaju uračunati i povećanje potrošnje električne energije u svome kućanstvu poradi kupnje električnih vozila ili pak dizalica topline za centralna grijanja – rekao je predavač Mirko Jambrošić.
Što se tiče dokumentacije potrebno je imati projekt ovlaštenih tvrtki, zatim treba od HEP ODS-a, Eona ili nekog drugog opskrbljivača zatražiti mogućnost priključenja na njihovu distribucijsku mrežu i što brže nakon otvaranja natječaja od strane Fonda prijaviti se na isti. Zatim se može pristupiti izgradnji fotonaponske elektrane, pristupa se potpisivanju ugovora sa odabranim opskrbljivačem te se podnosi zahtjev za izmjenu jednosmjernog brojila dvosmjernim. Na kraju je potrebno podnijeti zahtjev za trajni pogon što sveukupno traje tri do četiri mjeseca. Okvirno, cijena fotonaponske elektrane iznosi oko tisuću eura po kilovatu instalirane snage.
Inače, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je za ovogodišnje sufinanciranje solarnih elektrana izdvojio 120 milijuna eura. Građani koji ne uhvate ‘najbrži prst’ ili jednostavno su dobro situirani pa jednostavno ne žele poticaje ili ne žele prodavati viškove struje opskrbljivačima imaju niz drugih mogućnosti. Naime, u susjednim zemljama postoje izvedbe solarnih elektrana gdje su solarni paneli istovremeno krovišta nadstrešnica za automobile ili se paneli stavljaju na balkone umjesto balkonskih ograda. Postoji i opcija ‘ključ u ruke’ koja je, naravno, najskuplja, a postoji i hibridni sustav gdje se električni automobil s velikom baterijom danju puni strujom iz fotonaponske elektrane, a kuću opskrbljuje električnom energijom noću kada solarna elektrana ne proizvodi struju.
Mogućnosti su zaista raznovrsne, a trend obnovljivih izvora energije nezaustavljiv. Na građanima je da odluče koja je najbolja opcija za njih.