Strategija zelene urbane obnove je strateška podloga od značaja za Grad Ludbreg, koja se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju rješenja usmjerena na prirodu, unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike, a sve u korist lokalne zajednice Grada Ludbrega. Razvoj Grada Ludbrega temelji se na 18 ciljeva održivog razvoja s ciljem stvaranja održivog i zelenog grada.
Strategija se donosi na period od 7 godina i obuhvaća analizu otvorenih prostora na području Grada, odnosno zelene infrastrukture te zgrada/objekata koji imaju potencijala za kružno gospodarenje zgradama. Temeljem analize donose se daljnji strateški koraci u smjeru sustavnog uređenja, unapređenja u zaštiti i daljnjem planiranju i upravljanju prostorom.
-Usvajanje ove strategije nije važno samo Gradu Ludbregu već i za građane obzirom da se prilikom javljanja na natječaj Fonda za zaštitu okoliša koji će biti objavljeni u budućnosti za energetsku obnovu, ova strategija bit će obavezna. Zanimljivo je u ovom dokumentu da je pobrojano sve što imamo, a ponekad i zaboravimo i na jednom je mjestu stavljen sav postojeći sadržaj. Proveli smo i anketu u svrhu izrade strategije, javili su nam se građani koji su nam potvrdili da su najmanje zadovoljni gradskim trgom, dok najviše vremena provode u prirodi. Jedna od prvih prednosti ove strategije jest ozelenjivanje koje uključuje i sam Trg Svetog Trojstva – rekao je gradonačelnik Bilić.
Grad Ludbreg jedan je od gradova koji je još 2018. godine pristupio izradi Strategije krajobraznog uređenja Grada Ludbrega. U međuvremenu od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, napravljene su smjernice za izradu strategija zelene urbane obnove. U skladu sa tim smjernicama Grad Ludbreg pristupio je izradi Strategije zelene urbane obnove od 2023. do 2030. godine.
– Kako bismo dobili uvid u mišljenje građana Grada Ludbrega, koliko često koriste zelene površine, što im je prioritet u budućem ozelenjavanju i uređenju zelenih površina, koje lokacije najviše koriste i ostala pitanja koja su relevantna za izradu konkretnih mjera Strategije zelene urbane obnove Grada Ludbrega, provedena je anonimna anketa. Anketi je pristupilo 152 ispitanika – pojašnjeno je u Gradu Ludbregu.
Grad Ludbreg danas se nalazi na prijelazu iz ruralnog u urbani tip naselja za koje je karakterističan suvremeni tip izgradnje, veća gustoća izgradnje i širenje grada. Upravo iz toga razloga važno je strateški planirati procese razvoja i posebno obratiti pažnju na otvorene javne površine koje čine bitan dio identiteta Grada Ludbrega. Europska unija zelenu infrastrukturu definira kao: „strateški planiranu mrežu vrijednih prirodnih i poluprirodnih područja koja su osmišljena i kojima se upravlja u cilju ostvarenja velikog broja usluga ekosustava te očuvanja bioraznolikosti u urbanim i ruralnim područjima. Strategija zelene urbane obnove doprinosi ciljevima kružnog gospodarstva na način da se smanjuju emisije stakleničkih plinova u kombinaciji s povećanim korištenjem energije iz obnovljivih izvora; povećava energetska učinkovitost i smanjuje potrošnja operativne energije, osigurava učinkovita primjenu materijala i kružni životni ciklus materijala tako da se predvidi gradnja s oporabljivim materijalima kako bi se poticali kružni tokovi korištenja materijala te primjenjivali materijali s niskom ugrađenom energijom.
Ovaj dokument se poziva na važeću prostorno plansku dokumentaciju, Strategiju razvoja grada Ludbrega do 2030. godine i ostale strateške dokumente koji su izrađeni na razini Grada Ludbrega kao i strateške dokumente na razini županije. Izrada Strategije zelene urbane obnove Grada Ludbrega financirana je sredstvima iz programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., iz Mehanizma za opravak i otpornost, temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanog između Grada Ludbrega, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao provedbenog tijela.
