U subotu 5. listopada obilježava se Svjetski dan učitelja. Taj značajan dan, prvenstveno za djelatnike u prosvjeti, proglasio je UNESCO 1994. godine u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. A status učitelja je tada bio na razini liječnika i svećenika te ispred političara koji su u današnje vrijeme prve vijesti na dnevniku. S vremenom važnost učiteljskog poziva ostala je ista, ali je status u društvu jako minimiziran. Došla su vremena kada se status mjeri novcem, a učitelji nikada nisu bili plaćeni onoliko koliko su svojim radom, upornošću i zalaganjem zaslužili.
U vrijeme dok su učitelji bili cjenjeniji u OŠ Dragica Kancijan u Ludbregu radio je Branko Friščić. Branko je slovio kao izuzetno strog učitelj koji je mnogo ‘tražio’, ali i mnogo ‘davao’.
-U mirovini sam već desetak godina. Predavao sam engleski jezik i uglavnom nisam imao poteškoća s učenicima i njihovim roditeljima. Radilo se u dvije smjene pa čak i subotom. Na satovima sam tražio disciplinu jer samo pažljiv učenik može biti uspješan te kod kuće može samostalno riješiti zadaću. Domaće zadaće su važan dio u složenom nastavnom procesu i u moje vrijeme su se ocjenjivale. Danas se domaće zadaće ne ocjenjuju, čak nisu niti obavezne, a učitelji moraju dobiti privolu roditelja kako bi učenicima kojima je potrebna dopunska pomoć tu istu pomoć mogli pružiti – rekao je Branko.
Branko je u mirovinu otišao za vrijeme uvođenja informatike u više razrede, kada društvene mreže nisu bile raširene i popularne. U mirovini uživa sa suprugom Ljiljanom ne opterećujući se tehnološkim novotarijama. Koriste samo mobilne telefone, a vrijeme provode zajednički uređujući okoliš kuće i vinograd na Starom bregu u Cvetkovcu.
Upravo pojavom interneta i razvojem pametnih telefona počeli su problemi u obrazovanju. Postupno se promijenio stav roditelja prema učiteljima i školi pa čak i prema svojoj djeci. Čim se dijete rodi odmah su to princeze i prinčevi koji svi od reda moraju biti ocijenjeni isključivo odličnim ocjenama bez obzira na znanje i sposobnosti. U današnje vrijeme svi roditelji misle da je njihovo dijete najpametnije i nedodirljivo pa se djeca u obiteljima na taj način i odgajaju. Posljedice toga su nesocijalizirana djeca koja teško surađuju, a uz to su sklona raznim oblicima nasilja. Mnogi roditelji surađuju s učiteljima i školom, ali ima i onih koji vrše pritisak pa škole bilježe nerealno velik broj odlikaša. O današnjem stanju u osnovnoškolskom obrazovanju priupitali smo učiteljicu povijesti Marinu Busija.
-U OŠ Ludbreg radim skoro dvadeset godina. Od mojih početaka pa do danas puno toga se promijenilo. Preživjeli smo pokušaje različitih reformi, pandemiju korone koja nas je zatvorila u domove i vezala za ekrane. Nije bilo lako savladati sve te prepreke jer je trebalo prilagođavati nastavni proces trenutnim uvjetima. Nove tehnologije iziskuju nove načine rada, ali često dovode do zlouporabe ili prevelikog oslanjanja na pametne telefone i sve ono čime su učenici okruženi. Ponekad im je teško razlikovati stvarni život i zahtjeve koji su stavljeni pred njih, od onih kojima su okruženi u virtualnom svijetu. Naravno da se u tom nesrazmjeru između očekivanja i postignuća, često prozvani nađu i učitelji. Suradnja između učitelja i roditelja jako je bitna. Smatram da bi jedni za druge trebali imati više ‘sluha’ jer jasna i pravovremena komunikacija predstavlja dobar put koji vodi bržem rješavanju nastalih problema, doprinosi većoj međusobnoj podršci te rezultira boljim odgojno-obrazovnim rezultatima u složenom procesu učenja – rekla je Marina Busija, učiteljica povijesti.
Za završno mišljenje i najnovije novosti u novoj školskoj godini posjetili smo i ured ravnatelja OŠ Ludbreg Tihomira Horvata.
-Prije dvadesetak godina u razrednim odjelima bilo je do tridesetak učenika, a sada se broj djece koja upisuju prvi razred svake godine smanjuje. Međutim, to ne olakšava posao učiteljima. Djeca su u današnje vrijeme puno više izložena medijima i digitalnim sadržajima putem interneta, mobilnih aplikacija, televizijskih programa te su preplavljena njima zanimljivim sadržajima. Potrebno ih je dobro i pozitivno poticati na dodatne aktivnosti, prvenstveno vezane uz samu dječju igru i kretanje – rekao je Tihomir Horvat, ravnatelj OŠ Ludbreg.
Za učenike s teškoćama pripremaju se posebni planovi i programi te za takve učenike škole traže pomoćnike u nastavi. Od ove školske godine u OŠ Ludbreg zaposleno je šesnaest pomoćnika u nastavi.
-Za prosvjetu su nastupila nova i drugačija vremena jer se smanjuje broj prosvjetnih djelatnika. Sve je teže naći stručne učitelje te učitelje za zamjene, a sve je veći broj djece koji nakon nastave ostaju u produženom boravku jer oba roditelja rade do kasno popodne. U produženom boravku ove godine imamo devet grupa s preko 20 djece u svakoj, a u bliskoj budućnosti očekuje nas cjelodnevna nastava. Zbog svega navedenog čestitam svim svojim djelatnicima na radu i zalaganju te nastojanju da budu uspješni – poručio je ravnatelj Horvat.
Neke učitelje učenici pamte cijeli život. To su oni pravedni(e) učitelji(ce) koji su prepoznavali dječje probleme, pružali im podršku i odgajali ih u karakterne ljude. Oni učitelji koji su svoje učenike približili njihovim snovima. Nažalost, najvažniji poziv za razvoj čovjeka i društva sve se manje poštuje i vrednuje. Ali baš zbog toga, učitelji ne daj te se! Iako ste na marginama vaša je uloga nemjerljiva! Učitelji(ce), sretan vam Dan učitelja!
