Fašnički dani dolaze nam pred kraj zime, a imaju i više značenja. Kroz maskiranja i razne pošalice ljudi izražavaju svoje probleme, na šaljiv način upozoravaju na nepravde, a kroz različite maske odbijaju zlo, često su za to izabrane baš one najstrašnije maske.
U tjednu prije fašnika u našem su kraju običaji koji započinju od četvrtka, koji se naziva još i „tusti četrtek“ kad se priprema masnija hrana kako bi se na neki način osigurala snaga i zdravlje prije korizme, nekad se često za taj dan kuhala svinjska glava, jeli su se čvarci, špek i druge masne delicije.
Tu je onda „plantavi petak“ za koji se priprema bezmesna hrana (variva, domaće tjestenine – krpice, gombaloci) ribe, zlevenka, sušeno voće. Običaj je tog dana da se ne smije šivati i presti da se ne oštete ruke ili noge, pa da takve ne ostanu „plantave“ kako se to voli reći u narodu.
Subota je pak „mišja subota“ i jedu se ostaci hrane iz prethodnih dana, kao „mišje mrvice“.
Fašnjanska nedjelja počinje nakon mise i ručka, obilježava se fašnjanskim povorkama i veseljem. Jelovnik za nedjelju obiluje također izdašnijom hranom, priprema se kiselo zelje, sarma, meso i juha od peradi. Tradicija je da se peku domaće krafne, trešće ili neka slična masna delicija.
Na fašnjanski ponedjeljak je nastavak maškaranja, ali i priprema za sam fašnjak – utorak. Zato se u ponedjeljak mora pripremiti svježa perad, po mogućnosti crne boje da otjera zlo iz kuće.
Na fašnjanski utorak osim juhe od peradi koja je „obavezna“ priprema se suho meso, kiselo zelje uz krvavice, krumpir salata i obavezno krafne ili trešće, u novije doba i fritule.
U narodu se kaže da je na fašnjanski utorak muškarcima imendan, pa je i to jedna šala iz naroda, koja se često spominje i stvara zabavu i veselje.
U fašničko vrijeme obavezno je govoriti o krafnama. Iako je u današnje vrijeme ponuda krafni u pekarama i trgovinama svakodnevna, one se nikako ne mogu mjeriti sa našim domaćim „kraflinom“.
Postoje mnoge legende o nastanku krafni, a one ponekad ovise i o geografskom porijeklu, pa im o tome ovisi i ime koji nose. Mi u našem kraju pripremamo krafline, trešće, fanjke, mišeke, u Međimurju langoše, u Dalmaciji kroštule i fritule. Naziva ima mnogo, ali se u svakom radi zapravo o komadu dizanog tijesta prženog u dubokoj masnoći.
Na mnogim se sajmovima i proštenjima tokom godine mogu pronaći ove masne delicije, a da im je teško odoljeti svjedoci smo i sami jer „masna lepinja“ u ruci puno je puta neizostavni modni detalj na prošćenjima.
Vrijeme maškaranja je kad se polako opraštamo od zime, a spaljivanje lutke-fašnjaka, „krivca“ za sve što se loše dogodilo u prošloj godini tradicija je da se riješimo svega zla i da se nakon toga približimo novom godišnjem dobu proljeću.
„Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik“
Prema starim običajima maškari su se darivali krafnom, voćem ili jajima, a možda i kojim novčićem.
Vesela pjesma koja se veže uz posjet maškara mnoge nas podsjeća na djetinjstvo:
„Danas je fašnik, veseli je dan, dajte nam peneze i stirajte nas van“.
Iako svake godine u ovo doba godine razmjenjujemo i isprobavamo recepte za krafne, ponekad se ipak vraćamo onim najdražim, koje su radile naše mame ili bake. U mojoj obitelji su krafne po receptu od 9 jaja najdraže, radim ih po maminom receptu i to je tradicija, uvijek se svi sjećamo kako su bile mamine, odnosno bakine i nema boljih. Kupovne krafne u našoj kuhinji se nekako ne uklapaju, pa vjerujem da će recept ostati zapisan u bilježnici i da će list imati puno masnih „flekica“ i mirisati po vanilin šećeru i limunovoj korici.
Krafne (od 9 jaja)
Sastojci:
1 cijelo jaje, 8 žumanjaka, 10 dag ulja, 10 dag šećera, 2 vanilin šećera, pola litre mlijeka, 1 kg brašna za dizana tijesta, pola dcl ruma, 6 dkg kvasa (kocka i pol), prstohvat soli, naribana korica limuna ili limun šećer.
Priprema:
U malo toplog mlijeka namrviti kvas, staviti žličicu šećera i ostaviti da se kvas zapjeni. Žutanjke i cijelo jaje razmutiti sa šećerom, dodati ulje, preostalo mlijeko, vanilin šećer, rum i koricu limuna. Dodati brašno i pripremljeni kvasac i dobro umijesiti. Tijesto mora biti glatko i mjehurasto. Izrađeno tijesto staviti dizati oko pola sata, zatim ih rastanjiti na debljinu oko 1 cm. Tijesto izrezivati okruglim kalupom ili čašom i stavljati na pobrašnjenu krpu ili stolnjak. Pokriti krpom i dizati oko 45 minuta, peći ih na zagrijanom ulju ili masti. Krafne se peku u većoj količini ulja i temperatura ne smije biti previsoka. Kada se ulje zagrije na određenu temperaturu i kada se počnu peći, potrebno je malo smanjiti temperaturu jer će inače pocrniti i neće biti „pufaste“.
Trešće
Recept Dragice Rajh iz Globočeca
Ovo je recept star više od 70 godina, koji je gospođa Dragica prije nekoliko godina podijelila na našem radiju. Kako spominje recept je iz kuharice koju je dobila na poklon od oca u osnovnoj školi i još je uvijek čuva kao divnu uspomenu. Recept za trešće joj je drag jer često radi ovu deliciju svojoj obitelji, a posebno ih voli unuka za koju priprema kad odlazi na fakultet.
Sastojci:
4 žumanjka, 2 žlice štab šećera, 1 vanilin šećer, malo soli, 3 žlice kiselog vrhnja, 1 žlica ruma, 1 prašak za pecivo i pola kg glatkog brašna.
Zamijesiti i ostaviti da odstoji u frižideru oko 1 sat. Zatim razvaljati na tanko oko pola cm (malo deblje nego za rezance), rezati sa nožićem u oblike rombova ili pravokutnika i svaki oblik zarezati na dva tri puta. Peći ih na ulju do zlatnožute boje. Pečene posipati štab šećerom. Mogu stajati nekoliko dana u zatvorenoj kutiji.
Svi imamo neke recepte koji su nam iz nekog razloga posebno dragi i kad ih dijelimo od srca još više vrijede. Zahvaljujemo se gospođi Dragici na divnom receptu.
