Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg uskoro će svoje usluge približiti i stanovnicima okolnih općina. Projektom „S knjigom po zavičaju“ uspostavit će se nova usluga pokretne knjižnice, a biblio kombi povezivat će Ludbreg, Martijanec i Veliki Bukovec. Projekt vrijedan gotovo 357 tisuća eura predstavljen je na početnoj konferenciji u Ludbregu.
Projekt „S knjigom po zavičaju“ provodi se u okviru poziva „Čitanjem do uključivog društva“, a nositelj je Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg. Partneri su Grad Ludbreg te općine Martijanec i Veliki Bukovec.
Jedan od njegovih najvidljivijih rezultata bit će bibliokombi kojim će knjige, knjižnični programi i drugi kulturni sadržaji stići i do stanovnika koji zbog udaljenosti, dobi, invaliditeta ili drugih razloga teže dolaze do knjižnice.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić naglasio je kako je projekt dio šireg ulaganja u kulturu na području cijele Ludbreške Podravine, ali i nastavak povezivanja Ludbrega s okolnim općinama.
– Ideja je da knjižnica bude ovdje gdje jest, da javni prijevoz služi svim građanima Ludbreške Podravine koji mogu doći do nje, ali da oni koji ne mogu, nemaju vremena ili iz nekog drugog razloga nisu u stanju doći u Ludbreg, kroz uslugu biblio kombija dožive knjižnicu, knjigu i njezine sadržaje – istaknuo je Bilić.
Dodao je kako je vozilo već odabrano, priprema se njegovo opremanje policama, slijedi nabava knjiga. Bibliokombi trebao bi krenuti prema Velikom Bukovcu i Martijancu, dok postoji želja da mu se u budućnosti priključe i Mali Bukovec te Sveti Đurđ.
Stjepić: Povijesni događaj za ludbreško knjižničarstvo
Ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Stjepan Stjepić početak projekta nazvao je povijesnim događajem za ludbreško knjižničarstvo.
– Onaj tko bude pisao povijest ludbreškog knjižničarstva morat će posebno poglavlje posvetiti ovoj godini kada se projekt počeo realizirati. To je ogroman iskorak, ne samo za Ludbreg i okolne općine, nego i za Varaždinsku županiju – rekao je Stjepić.
Posebno je izdvojio važnost približavanja knjižničnih usluga ranjivim skupinama – djeci, starijim osobama i osobama s invaliditetom. Prema njegovim riječima, uključivanjem okolnih općina znatno se širi područje na kojem će ludbreška knjižnica pružati svoje usluge. Knjižnica trenutačno ima više od 1.500 korisnika i fond od oko 50 tisuća knjiga, a projektom će dobiti još oko dvije tisuće novih knjiga.
Projekt donosi i nove programe. Bit će ih ukupno 13, od čega devet u samoj knjižnici, a četiri kroz pokretnu knjižnicu i suradnju s partnerskim općinama.
Projekt vrijedan 356 tisuća eura
Detalje projekta predstavila je savjetnica za rad na projektima Grada Ludbrega Katarina Zamljačanec, istaknuvši kako već sam naziv „S knjigom po zavičaju“ opisuje njegovu glavnu ideju – izaći iz prostora knjižnice i približiti njezine sadržaje većem broju ljudi.
Projekt je započeo u svibnju ove godine i trajat će do ožujka 2028. godine, a za njegovu provedbu osigurano je 356.763 eura bespovratnih sredstava. Od toga 85 % dolazi iz Europskog socijalnog fonda, a 15 % iz državnog proračuna.
No projekt nije usmjeren samo na nabavu vozila. Predviđena je nabava novog knjižnog fonda, računalne i druge knjižnične opreme, kao i opreme prilagođene djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Financiraju se i materijali za programe, njihova provedba te mentoriranje knjižničara.
Bibliokombi bit će opremljen knjigama te informatičkom i multimedijskom opremom, dok će se u organizaciju njegova rada uključivati škole, vrtići, udruge i druge ustanove na području obuhvaćenom projektom.
Programi će biti namijenjeni djeci i mladima, starijim osobama te osobama s invaliditetom. Uz čitanje, obuhvaćat će kreativne radionice, razgovore, učenje, istraživanje i druženje.
Cilj je da usluga pokretne knjižnice nastavi živjeti i nakon završetka projekta te trajno povezuje Ludbreg i okolne općine.
– Vodili smo se porukom da knjiga više ne čeka korisnika – ona dolazi njemu. Želimo stvoriti trajnu knjižničarsku uslugu koja će knjigu, znanje i kulturne sadržaje približiti ljudima tamo gdje žive – zaključila je Zamljačanec.
