Ludbreški pjesnik Božo Hlastec svojim je kajkavskim pjesmama zadužio naš kraj, oživotvorivši u njima naš gradić, jezik i kulturni identitet. Njemu u čast i ove godine organizirana je dvanaesta manifestacija Dani Bože Hlasteca. Recital se ove godine odvijao deveti put, a u povodu 103. obljetnice njegovog rođenja.
Božo je rođen 1923. u Ludbregu, a umro 1994. u Varaždinu kod svoje kćerke Jasminke. Pokopan je u Samoboru gdje je živio veći dio života. Autor je pet pjesničkih zbirki objavljenih za života te jedne posthumno objavljene zbirke ‘Sonca bi štel’. Njegova poezija pripada zavičajno-pejzažnoj kajkavskoj lirici, a stihovi su prožeti motivima rodnog kraja, emocijama i ritmičnom jednostavnošću.
-Božo Teodor Hlastec bio je pjesnik, kulturni djelatnik i graditelj. Bio je prvo dijete u obitelji Tereze i Josipa Hlasteca te imao brata Ivicu i sestru Veru. Svoje stihove pisao je uglavnom noću, a ujutro bi ih s velikom veseljem čitao svojoj supruzi Ančici koja mu je bila stalna podrška. Bio je osnivač ogranka Matice hrvatske u Samoboru koja je svojevremeno bila zabranjena, a 1964. godine odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem – rekla je govoreći o njegovom liku i djelu gospođa Biščan iz Samobora.
Osim sedmero njegovih znanaca, suradnika i mlađih sastavljača stihova iz Samobora, u Ludbreg su pristigli stihoklepci iz Međimurja, Hrvatskog zagorja pa čak iz daleke Rijeke.
– Dani Bože Hlasteca važan su dio kulturnog identiteta grada, ali i šireg kajkavskog govornog područja. Najvažnije je to što se kajkavskim piše, govori i recitira, čime se izravno doprinosi očuvanju jezika i identiteta ovoga kraja. Osim toga poezija je odmor za dušu i u ovim vremenima ima posebnu vrijednost – rekao je Stjepan Stjepić, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner.
Ove je godine na natječaj se prijavilo 40 autora sa 96 neobjavljenih kajkavskih pjesama, od kojih je stručno povjerenstvo u sastavu Jasminka Vugrinec, Lidija Novosel i Nataša Sedlar odabralo devetnaest za javno autorsko čitanje. Odabrani radovi ušli su u Zbornik koji se objavljuje svake tri godine, a izašao je upravo ove godine.
Pobjednica ovogodišnjeg recitala je Dragica Reinholz koja je kipić ‘zlatni kaj’ dobila za stihove pjesme Dobri ljudi. ‘Srebrni kaj’ dobio je Željko Funda za stihove pjesme Sreča, a brončani Darko Fodor za stihove pjesme Idu ili nejdu. Nagradne kipiće izradila je ludbreška likovna umjetnica Štefanija Baranašić, a u zabavnom dijelu recitala svirala je glazbena umjetnica Štefanija Šarec sa svojim kćerima Marijom i Mihaelom.
Program manifestacije Dani Bože Hlasteca bio je obogaćen i prigodnom izložbom posvećenom književnom djelu Bože Hlasteca, postavljenom u izlogu knjižnice. Tamo se mogu vidjeti sve Hlastecove pjesničke zbirke, kao i vrijedni isječci iz dnevnog i tjednog tiska iz 1970-ih godina s njegovim intervjuima i zapisima, koji svjedoče o kulturnom i društvenom kontekstu vremena u kojem je stvarao.
Ove godine, poseban naglasak stavljen je i na rad s mladima. Naime, u suradnji s osnovnim školama, na satovima hrvatskoga jezika, učenici su čitali Hlastecovu poeziju i upoznavali se s kajkavskim jezičnim nasljeđem. Novost ovogodišnje manifestacije bila je organizirani turistički razgled Ludbrega za sve sudionike recitala, s ciljem upoznavanja kulturne baštine grada.
Moderatorica recitala bila je Spomenka Struški, a završne misli na kraju izrekla je recenzentica Jasminka Vugrinec. ‘Ovoletni zbornik Papernaste ftice zasigurno nas bu natiral da malo stonemo i da se smerimo od ovog ludog ritma. Ftičeki poplevlejo i onda dok su f krletki zaprti, a ti ftičeki ste zapravo vi autori stihov. Se je lepo ak se o tomu lepo popevle, lepo je unomu koji je domaj. Zoto nikam nejdite, a mi si bumo složili kaj nam bu lepše.’
