Koliko su kultne serije „Gruntovčani“ i „Mejaši“ povezane s Ludbregom i njegovim stanovnicima, te na koji se način prezimena iz našeg kraja zrcale u Kerstnerovim likovima – tema je predavanja „Ludbreška prezimena u Mejašima i Gruntovčanima“ koje će 4. prosinca održati Lidija Novosel, u organizaciji Ludbregiane, društva proučavatelja i promicatelja ludbreške podravske baštine.
Gostujući u programu Radio Ludbrega, Novosel je pojasnila da je Mladen Kerstner vrlo studiozno promatrao život ljudi podravskog kraja te da je, kako bi postigao autentičnost i uvjerljivost, za likove u serijama često rabio stvarna prezimena lokalnih obitelji.
-Za svoje likove u Mejašima i Gruntovčanima uzimao je prezimena ljudi koji su tu živjeli i koji i danas žive. Ta su prezimena dio našeg identiteta, dio ludbreške baštine – naglasila je.
Prema riječima Lidije Novosel, Mejaši i Gruntovčani vrlo su vjeran preslik stvarnog života malog čovjeka s ludbreško–podravskog područja.
Kerstner je, kaže, građu za svoje serije skupljao „na terenu“ – u krčmama, brijačnicama, na poljima, trgovima i ulicama – slušajući što ljude muči, što ih veseli, koje ih svakodnevne brige tište. Upravo zato su likovi i situacije iz serija publici toliko uvjerljivi i bliski.
-Ti su nam likovi ušli u opći jezik. Često citiramo njihove rečenice, prepoznajemo scene, koristimo ih u šali i svakodnevnom govoru. Iako su lokalno ukorijenjeni, postali su univerzalni – serije su se gledale i voljele u cijeloj bivšoj državi – kaže Novosel.
Na predavanju će biti riječi o brojnim prezimenima koja se pojavljuju u serijama, a i danas su prisutna u Ludbregu i okolnim selima – primjerice Grabarić, Katalenić, Škvorc, Pišpek i mnogi drugi.
-Kerstner je preuzimao autentična prezimena naših sugrađana. Ponekad je uz prezime zadržao i zanimanje ili ime, pa će naši slušatelji lako prepoznati primjere poput Imbre Grabarića ili veterinara Tomašića. Ipak, ne tvrdimo da je svaki lik doslovno jedna konkretna osoba – radi se o sintezi, likovi su nastali od više stvarnih tipova koje je susretao kao rođeni Ludbrežanin – objašnjava.
Posebno je istaknula da većina prezimena koja se pojavljuju u serijama i danas postoji u matičnim knjigama i popisima stanovništva našega kraja, dok je poneko, poput prezimena Ožbold, posve neuobičajeno za ludbreški kraj – što ga čini još zanimljivijim za istraživanje.
Novosel se u svom radu oslanja na pisana Kerstnerova djela, snimke serija, matične knjige i popise stanovništva, ali i na lokalnu usmenu predaju. Posebno ju je, kaže, iznenadilo otkriće da se jedno prezime i lik iz serije izravno odnose na njoj vrlo blisku osobu – detalj koji će, kako je najavila, otkriti upravo na predavanju.
Društvo Ludbregiana, u čijoj se organizaciji predavanje održava, posvećeno je očuvanju ludbreške baštine.
-Okupili smo se entuzijastički, da za buduće generacije zabilježimo ono što nas čini onima što jesmo. U vremenu globalizacije postoji realna opasnost da se lokalne posebnosti izgube, a upravo su prezimena, govor i priče dio našeg identiteta. Na tome želimo sustavno raditi – naglasila je Novosel.
Smatra kako Kerstnerova djela imaju važnu ulogu kulturnog čuvara jezika i prezimena, jer su kajkavski govor i lokalne obiteljske priče kroz serije postale prepoznatljive puno širem krugu ljudi.
-Pozivamo sve Grabariće, Kataleniće, Škvorce, Pišpeke, ali i sve druge – i one koji u serijama prepoznaju svoje prezime, i one koji možda nose prezime nekog Kerstnerova lika. Voljeli bismo da se predavanje pretvori u razgovor, da čujemo anegdote, uspomene i priče onih koji su poznavali Mladena Kerstnera ili znaju kako su nastajali likovi.-
Predavanje „Ludbreška prezimena u Mejašima i Gruntovčanima“ održat će se u Vijećnici Centra za kulturu i informiranje u četvrtak 4. prosinca u 18 sati, a organizatori vjeruju da će privući brojne ljubitelje Kerstnerova stvaralaštva, ali i sve one koji u svojim obiteljskim stablima nose prezimena iz njegovih priča.
