Na Trgu Sv. Trojstva otkrivena nova spomen-ploča, a u Arheološkom parku Iovia održan stručni i izložbeni program o lipi, Sokolima i ludbreškoj baštini

Ludbreg je u srijedu svečano obilježio dvije važne obljetnice – 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i 100 godina Ludbreške lipe, stabla koje već jedno stoljeće simbolizira slobodu, snagu i trajnost hrvatskog naroda.

Program je započeo na Trgu Sv. Trojstva, gdje je uz prigodni program postavljena nova spomen-ploča uz lipu, spomenik nacionalnom identitetu i lokalnoj povijesti. Glazbenom izvedbom program su uljepšale Pajdašice. Središnji dio događanja preselio se potom u Arheološki park Iovia, gdje je održan stručno-edukativni program i otvorena tematska izložba posvećena ludbreškoj kulturnoj i prirodnoj baštini.

– Kraljevina je dugo godina bila u tom statusu i imala sva prava biti dio europske zajednice država. Bio je to poseban povijesni trenutak, ali svaki je trenutak jednako važan – kao i ovaj danas, kad obilježavamo stotu obljetnicu toga događaja. Tom prigodom ovdje na trgu postavljamo pločicu koja će podsjećati koliko je taj trenutak bio važan. Naša lipa nije u najboljem stanju, ali je u postupku liječenja i trebala bi trajati još mnogo godina – kao i naša država, Republika Hrvatska: suverena, samostalna i snažna u zajednici europskih i svjetskih naroda – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

U prvom izlaganju pod nazivom „Lipa u slavenskoj kulturi“, Anja Štefančić podsjetila je kako je upravo lipa 1925. godine zasađena na ludbreškom trgu u čast tisućite obljetnice Hrvatskog kraljevstva. Naglašena je njezina simbolika u književnosti i ikonografiji, a istaknuto je i da je „lipa“ donedavno bila novčana jedinica u Hrvatskoj. Predavanje je povezalo mitološke, jezične i etnološke elemente slavenske kulture te istaknulo kako je lipa stoljećima služila kao mjesto okupljanja i donošenja važnih odluka.

Slijedilo je predavanje Milivoja Dretara pod nazivom „Sokol – sport i nacija“, koje je donijelo pregled povijesti Sokolskog pokreta – od njegovih začetnika Miroslava Tyrša i Jindřicha Fügnera do širenja pokreta kroz sletove, sokolane i uključivanje žena u vježbe. Pokret je prikazan kao spoj tjelovježbe, građanskog odgoja i nacionalnog osvješćivanja.

Jelena Koprek iz Muzeja grada Ludbrega predstavila je lokalnu povijest sokola: osnivanje Hrvatskog sokola 1924. godine, vježbanje u Sokolani u Dvorcu Batthyány, jak rvački odjel te proslavu tisućite obljetnice Hrvatskog kraljevstva 1925./26. godine s povorkom, blagoslovom lipe, javnim vježbama i večernjom pučkom zabavom. Zabilježeno je i sudjelovanje Ludbrežana na svesokolskom sletu u Pragu 1932. godine, kao i širenje seoskih četa po okolici.

Stručni dio zatvorila je Maja Kovačić, koja je predstavila rezultate pregleda velikolisne lipe obavljenog 22. travnja 2025. godine. Istaknula je kako je vitalitet stabla dobar, iako su uočena truležna žarišta u zoni glavne račve. Preporučene su mjere očuvanja: postupno rasterećenje krošnje, izrada potporne strukture i biološka zaštita uz redovito praćenje stanja.

Uz predavanja je otvorena i fotografska izložba „Ludbreške lipe“ autora Miroslava Vađunca, koja donosi dokumentarni prikaz jednog od najprepoznatljivijih simbola Ludbrega.

Događaj je potvrdio stoljetni duh zajedništva pod krošnjom lipe koja uspješno odolijeva izazovima. Program su zajednički organizirali Centar za kulturu i informiranje Dragutin Novak, Muzej grada Ludbrega i Turistička zajednica područja Centar svijeta.

Objava je sufinancirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Kulturni klik.