Josip Havaić iz Ludbrega u zasluženoj mirovini je već jedanaest godina i iako ima skoro 70 godina na leđima još je uvijek aktivan. Poznat je po tome što u svojem vinogradu u Kataleni uzgaja lozne cijepove različitih sorti. Međutim, manje je poznato da u svojoj garaži od drveta izrađuje ‘tjerače čvoraka’ te da ih je napravio više od stotinu u različitim veličinama i izvedbama.
-Klopoci za tjeranje ptica korišteni su od davnina pa postoje ‘zapisi’ da su prve izvedbe napravljene 45 godina prije Krista. Rimski pjesnik Vergilije ovu drvenu napravu spominje 37. godine prije nove ere, a štajerski vinogradari u Sloveniji klopoce su koristili od kraja 15. stoljeća. Za obranu kasnih sorti grožđa u Hrvatskoj su klopoci nezaobilazni od 17. stoljeća – rekao je Josip.
Za izradu klopoca potrebno je imati desetak vrsta drveta jer se za svaki dio ove naprave koristi druga vrsta drveta.
-Klopotec kojeg su postavili članovi Udruge vinogradara Trsek pokraj kipa svetog Vinka ima promjer elisa od 2 metra i težak je oko 30 kilograma. Nosač klopoca mora biti od tvrdog drveta kao što su hrast ili jasen. Osovina na koju se montiraju elise mora biti otporna na habanje pa se najčešće radi od bukve. Nosači batova su također od bukve ili jasena, a sami bati su od koreničnog graba ili korenične bukve. Daska po kojoj udaraju bati mora se napraviti od kestena ili javora. Elise moraju biti lagane pa se izrađuju od topole ili lipe, a rep od kombinacije bukve i topole – pojasnio je Josip Havaić.
Članovi ‘Trseka’ su svoj klopotec pustili u rad tjedan dana prije negoli je to tradicionalni običaj.
-Prema tradiciji, klopotec bi se trebao podići na stup 24. kolovoza na dan svetog Bartolomea, a trebao bi se skinuti 11. studenog kada se slavi Martinje. Zbog sve ranijeg sazrijevanja grožđa, koje je uzrokovano visokim ljetnim temperaturama, mnogi podižu tjerače čvoraka ranije – rekao je Josip.
Prilikom puštanja klopoca u rad bilo je prisutno tridesetak članova Udruge i njihovih gostiju koji su se potom družili ispod novoizgrađene drvene nadstrešnice. Osim nadstrešnice veličine 50 metara kvadratnih ove je godine nasuprot kipa svetog Vinka obnovljena i ‘Trsekova klet’.
Za kraj spomenimo jednu zanimljivost koja kaže da se pomoću igre riječi koja sadrži i riječ klopotec može napraviti alkotest. Naime, ako u klijeti popijete koju s pajdašima probajte izgovoriti sljedeće: ‘Dober klopotec v svojem klopotarniku klopoče tak kak se jemu oče’. U slučaju da imate pogrješke prilikom izgovora nemojte sjedati za auto, a ako ste rečenicu izgovorili bez pogrješke možete nastaviti uživati.
Na odlasku Josip je autora ove priče počastio kajkavskim stihovima o klopocu iako on zbog odlaska zubaru nije imao baš puno vremena.
Klopotec
Klopotec stori od trdoga dreva,
veselo z vetrom na bregu popeva
i tira ftiče dok grozdje dozreva
pak mi se vidi kak da im zdeva:
‘Naj zobati, vudril bom.
Naj zobati, vudril bom.’
A tam odzgor z drugoga brega,
zdolec spuhova kak da bu snega,
a un postoja kaj pun betega
pršeptova kaj da je šega:
‘Deda je babi ropca kupil.
Deda je babi ropca kupil.’
Klopotec klopoče kak mu se oče,
drevo mu šepče pak brboče.
Saki ga veter za jezik povleče,
a un z veseljem klepeče, klepeče.
Kad je kod svoje sjajne stomatologinje Željke Herenčić čekao na red i autor ovih redaka napisao je nekoliko strofa o klopocu u formi dvostiha.
Za se je kriv klopotec
Škvorci bi grozdje jesti šteli,
vinogradori su im klopoca f trsje deli.
Bateki glasno po deski vudiraju,
f noći ljudima senje prekidaju.
Dok severni veter joko zapuše,
čak se i deli z njega ruše.
Na gemišt su došli mejoš i tetec,
za se je kriv naš klopotec.
