Bez obzira na vrtić koji dijete pohađa, bilo gradski ili privatni, Grad Ludbreg sufinancira 193 eura mjesečno po djetetu i to od početka 2024. godine.
Ekonomsku cijenu boravka u gradskom vrtiću određuje osnivač, odnosno Gradsko vijeće dok za privatne određuje njihova Upravna vijeća. U gradskom vrtiću od početka godine ekonomska cijena boravka iznosi 273 eura mjesečno za djecu vrtićke dobi i 286 eura za djecu jasličke dobi. Ovaj iznos značajno je povećan tijekom protekle dvije godine – od 1. listopada 2022. g povećana je ekonomska cijena s 1450,00 kn na 1600,00 kn (213,00€) za vrtićku dob i 1700,00 kn (226,00€) za jasličku dob, a od listopada 2023. za još 30 € pa je iznosila 243,00€ odnosno 256€.
Svakim povećanjem ekonomske cijene je povećan i udio sufinanciranja Grada kako u gradskom tako i u privatnim vrtićima. Tako da je sufinanciranje 1.10.2022. iznosilo 1000,00 kn (133,00€), od 1.10.2023. 163,00€ , a od 1.1.2024. 193,00€.
– Vrtić je uvijek tema oko kojeg se lome koplja kroz medije, politički. Činjenica je da je usluga brige o djeci jako složena. U današnje doba pokazalo se da je za djecu rani polazak u vrtiće vrlo pozitivan jer osim socijalnih vještina poput druženja, razumijevanja, tolerancije stječu i znanje koje im kasnije pomaže kroz školovanje. Dugi niz godina u Ludbregu vodimo politiku da sva djeca imaju jednak tretman, bilo da su smješteni u privatne vrtića kakva na području Ludbrega djeluju dva ili u gradskom vrtiću. Taj dio nije jeftin, to je najveći izdatak Grada Ludbrega. No, Grad Ludbreg opredijelio se da tako funkcionira. Brojni gradovi financiraju samo gradske vrtiće, odnosno one u njihovom vlasništvu i to na način da sufinanciraju boravak djece i troškove zaposlenih. Od ekonomske cijene vrtića Grad na sebe preuzima 60 posto dok ostali dio ostaje na roditeljima. Roditelji u gradskom vrtiću mjesečno za vrtić izdvajaju 85 eura dok je za jaslice cijena nešto viša i ona iznosi 95 eura. Kad pogledamo unatrag cijena vrtića za roditelje već godinama nije značajno mijenjana – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić te dodaje kako Grad Ludbreg ima jednu od najpovoljnijih cijena vrtića.
-Što se tiče privatnih vrtića, primili smo obavijest da je Upravno vijeće jednog privatnog vrtića donijelo odluku o povećanju cijena boravka u vrtiću, ali bez konzultacija s Gradom i mi na tu odluku nemamo nikakav utjecaj. Mi i dalje sufinanciramo boravak djece u vrtiću, ali u jednakom iznosu kao i za druge vrtiće. Vrši se pritisak na nas kojim roditelji traže da se poveća ekonomska cijena, uz održavanje iste cijene za roditelje. Sagledavamo situaciju, ali hoćemo li ići u tom smjeru još ne možemo reći jer pred nama je znatno ulaganje u dogradnju vrtića – kaže gradonačelnik.
U vezi s kapacitetima, u Gradu Ludbregu svjesni su da je potreba za vrtićkim mjestima velika.
– Planiramo proširenje kapaciteta kroz izgradnju odnosno dogradnju kroz Projekt “Dogradnja, rekonstrukcija i opremanje Dječjeg vrtića Radost Ludbreg” za koji su temeljem natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026 . dobivena bespovratna sredstva ukupne vrijednost od 487.358,15 eura, a ostatak će se osigurati iz lokalnog proračuna. Dogradnjom dječjeg vrtića povećat će se broj mjesta u vrtiću za 44 djece koja će biti smještena u 3 nova dnevna boravka (2 jaslička i 1 vrtićki). Projektom „Dogradnja i opremanje Dječjeg vrtića “Radost” Ludbreg – faza 2“ kojim su također odobrena bespovratna sredstva od 487.359,00 eura osigurat će se još dodatna 3 dnevna boravka te rekonstruirati i opremiti kuhinja kako bi bila u funkciji za povećane kapacitete vrtića. Za projekt izrađen je idejni projekt te je u tijeku izrada glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole. – kaže gradonačelnik, a smatra da bi i država mogla aktivnije sudjelovati po pitanju financiranja vrtića.
– Mislim da je važno da se država aktivnije uključi u sufinanciranje vrtića, ali na način koji jača kapacitete lokalne samouprave umjesto da centralizira moć ili resurse. Trenutno je velik teret brige za predškolski odgoj na lokalnim jedinicama, što dovodi do neujednačenih uvjeta i kvalitete vrtića diljem zemlje. U tom kontekstu, decentralizacija bi mogla biti korisna jer bi lokalne zajednice mogle bolje upravljati sredstvima prema svojim specifičnim potrebama. Međutim, ključna stvar je da država omogući veću fiskalnu autonomiju lokalnim vlastima kroz preraspodjelu poreznih prihoda. Idealan način bio bi da se upravljanje školama prepusti JLS-a, a time i decentralizirana sredstva namijenjena tome. Na taj način, osim financiranja škola sa istim bi se sredstvima osigurala i održivost vrtića te bi JLS na svom području preuzele sustav školovanja od vrtića do završetka Osnovne škole. U prilog navedenome, svakako ide i činjenica da je predškolski odgoj i obrazovanje u ingerenciji Ministarstva znanosti i obrazovanja koje nažalost, osim propisivanja pedagoških standarda koji su osnivači dužni držati, ni na koji drugi način ne sudjeluje u osiguravanju održivosti predškolskog sustava. Na taj način, umjesto da država “dijeli milostinju“, lokalne vlasti bi imale održive izvore financiranja za razvoj vrtića, škola i unapređenje usluga, stvarajući ravnomjernije uvjete za sve obitelji, bez obzira na mjesto stanovanja. Time bi se potaklo prilagođavanje obrazovnog sustava specifičnim potrebama svake zajednice – zaključuje Bilić.
Grad Ludbreg od poreznih prihoda za sufinanciranje vrtića izdvaja gotovo 27 posto.
