U nedjelju 28. studenog upalili smo prvu svijeću na adventskom vijencu i ujedno uputili simbol nade koja nas uvodi u razdoblje došašća i duhovne pripreme za Božić. Ono uvijek počinje nedjeljom koja pada između 27. studenog i 3. prosinca (nedjeljom koja je najbliža blagdanu Sv. Andrije). Po tradiciji četiri nedjelje adventa palimo svjećice koje imaju svoje značenje. Druga svjećica označava mir, treća slavi radost, a četvrta donosi ljubav. Svijeće obično stavljamo kao ukras u adventskom vijencu, koji se izrađuje od zimzelenih grančica spletenih u krug , kao simbol vječnoga života.

U došašću slavimo mnoge blagdane; 4. prosinca Svetu Barbaru (zaštitnica rudara). Na njezin se dan negdje sije pšenica pred Božić. Ima i tradicija da se na taj dan u vazu stavi grana trešnje koja za Božić procvjeta. Radost sve djece svijeta donosi Sv. Nikola 6. prosinca. Taj dobri biskup sva ova stoljeća dolazi i dariva dobre, a Krampus ga prati sa šibom za one koji se trebaju popraviti. Sv. Lucija obilježava se 13. prosinca i na taj dan se diljem svijeta sije pšenica koja će do Božića izrasti. Sijanje pšenice stari je hrvatski božićni običaj. Prema tradiciji, pšenica se na Božić veže hrvatskom trobojnicom, a između se stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takav bi sljedeće godine u poljima bio urod. Pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.
Simbolična jabuka – božićnica

Tradicija božićnih običaja je duga, bogata i raznovrsna. Svaka regija u Hrvatskoj ima svoje specifičnosti i na taj način pridonosi bogatstvu naše kulturne i duhovne baštine. Hrvatski božićni običaji su dio hrvatske tradicije. Jedan od njih je zasigurno i jabuka božićnica. Božićnica je bila ukrašena jabuka koja se darivala na Božić. Najčešće su je darivali mladići djevojkama kako bi im pokazali svoje simpatije.
Božićnica je zapravo jedna od najpoznatijih starih sorti jabuka. Plod joj je krupan, plosnat, žarkocrven, posut sitnim smeđim točkicama,mesa sočna i slatkokisela , također zavidne trajnosti. Zbog toga jer se je i u običnom podrumu mogla održati sve do proljeća, kad nije bilo hladnjači , bila je vrlo vrijedan dar. Tu jabuku koja se još naziva pogačnica ili repica, momci su sa zataknutim novčićem darivali djevojkama kao zalog ljubavi, njome bi je isprosili.
Božićnica je još u Belostenčevu rječniku tako postala „dar koji se daje prijatelju na znamenje kakvoga veselja“ uopće, a u jednome od najnovijih onome Vladimira Anića iz 1994. Godine čak i „trinaesta plaća ili drugačija nagrada u novcu koju zaposleni dobivaju o Božiću“.

Zamirišimo rogačem ovih blagdana

Rogač – mahunarka dostojna careva.

Poznato nam je kako je rogač bio omiljen začin naših baka. U vrijeme blagdana idealno je vrijeme da uživamo u pripremi i uživanju u mnogim slasticama s rogačem. Odlučimo li pak pripremati zdrave slastice, onda je rogač pravi izbor. Iako se na okus rogača treba naviknuti, on je dostojna zamjena za čokoladu, a pritom ne liječi samo srce nego cijelo tijelo. Rogač je prirodno sladak pa se u kolače s rogačem dodaje manje šećera.
Rogač je zimzeleno mediteransko stablo koje obilato rađa smeđim jestivim mahunama. Mahune u sebi sadrže sjemenke koje bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od točno 0.18 grama. U antičko doba sjemenke rogača služile su za vaganje zlata, a taj naziv za jedinicu zlata od 0,18 grama ostao je uvriježen i danas – karat.

Rogač – nutritivno blago

Rogač kao namirnica u upotrebi je punih 4.000 godina. Egipćani su ga koristili kao lijek, Grci i Rimljani kao prirodni desert. Rogač je osim što je aromatičan ,zdrav izvor vrijednih nutrijenata. Nažalost premalo je zastupljen u našoj prehrani, a zaslužuje biti prisutan od doručka do večere.
Proizvodnja rogača u Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju, ali on nikad nije dobio status koji zaslužuje. Pravo je vrijeme da ga ovih blagdana uvrstimo u pripremu naših slastica i da nam on bude jedna od namirnica koju ćemo i dalje redovito upotrebljavati, zbog svoje nutricionističke vrijednosti te raznolike primjene. Za pravo uživanje u okusu i aromatičnom mirisu rogača pripremite jednostavan i ukusan desert.

RECEPTI


Sočne kocke sa grisom i rogačem

Sastojci: 2 jaja, 300 grama šećera,1 vanilin šećer, 40 g grisa, 400 g ribanih jabuka, 1 prašak za pecivo, 1 dl ulja, 3 dl mlijeka, 200 g mljevenog rogača, 2 žlice kakaa, žličica cimeta
Čokoladna glazura: 200 g čokolade za kuhanje, 8 žlica mlijeka, 1 žlica ulja

Priprema: Izmiksati jaja sa šećerom, dodati sve ostale namirnice, na kraju naribane jabuke. Sve lagano promiješati i dobivenu smjesu uliti u kalup obložen papirom za pečenje. Peći na 180 C oko 20 minuta. Ohlađeni kolač preliti čokoladnom glazurom topljenom na pari.
Tradicionalna slastica Austrijanaca i Nijemaca. Obično se nudi na poznatim skijalištima, a u zadnjih nekoliko godina postale su pravi hit naših adventskih sajmova, posebno u Zagrebu. Ovog adventa pokušajte ih napraviti u svom domu, po ovom receptu sigurno uspijevaju.


Germknedle

Tijesto: 50 dag glatkog brašna, 3 velike žlice šećera, 1 vanilin šećer, 1 mala žličica soli, 1 i pol vrećica suhog kvasa, 1 cijelo jaje i 1 žumanjak,
250 ml toplog mlijeka, 7 dag otopljenog maslaca.
Za nadjev: džem od šljiva ili namaz od čokolade
Za posipavanje: mljeveni mak
Krema (preljev): 600 ml mlijeka, 3 žumanjka, 2 žlice gustina, 5 žlica šećera, 1 vanilin šećer

Priprema tijesta: Pomiješati suhe sastojke, zatim dodati jaja, toplo mlijeko i maslac i zamijesiti glatko tijesto. Ostaviti da se diže oko 45 minuta. Razvaljati tijesto na debljinu od oko 6 mm i rezati kocke (24 kom), na svaku kocku staviti žličicu nadjeva, zatvoriti knedlice i svaku okrenuti na dio gdje je spojeno. Ostaviti ih još dvadesetak minuta pokrivene krpom da se lagano dignu.
Pripremiti lonac za kuhanje na pari ili kuhati na krpi koju pažljivo treba zavezati na lonac i pokriti odgovarajućem poklopcem. Lonac do pola napuniti vodom i kad proključa knedlice(po 4 kom) kuhati nad parom desetak minuta, odvojene jedna od druge jer narastu prilikom kuhanja. Za vrijeme kuhanja ne otkrivati poklopac.

Priprema kreme: Kuhati 400 ml mlijeka i šećer, u vrelo ukuhati 200 ml mlijeka izmiješano s 3 žumanjka 2 žlice gustina i vanilin šećerom.
Delicija je ovo u kojoj možemo uživati u posjeti adventskim sajmovima, ali još i više u vlastitom domu u samoj pripremi koja je zabavna i može biti uključena cijela obitelj i prijatelji. Svakako nije manje zanemariv okus ovih finih buhtlica kuhanih na pari i posluženih s mirisnom kremom od vanilije i posipanih makom. Slastica za pravo uživanje.


Adventski uštipci

Sastojci: 30 dag oštrog brašna, 30 dag svježeg sira, 1 prašak za pecivo, 1 žličica soli i 1 žlica vrhnja

Priprema: Zamijesite tijesto od navedenih namirnica,
razvaljajte čašom ili kalupićima po želji i pecite do zlatnožute boje na vrućem ulju ili masti.
Ovih adventskih dana kada su češća druženja obitelji i prijatelja, uživajte u pripremi domaćih slastica, kao i raznih slanih kolačića. Uz sve to naravno dobro će prijati kuhano vino, topli čaj uz pjesmu, razgovor i smijeh.

                                                                                                                                                                                                                               Piše: Željka Namesnik