Na posljednjoj održanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega donijeta je Odluka o dodjeli javnih priznanja Grada Ludbrega 2022. godine koja će dobitnicima bit uručena u povodu Dana grada Ludbrega koji se obilježava 19. ožujka.

U nastavku donosimo popis dobitnika zajedno s obrazloženjem iz gradske uprave.

Počasnom građankom Grada Ludbrega proglašava se:

THEODORA BASCH KLAYMAN, Ellingson Drive Chevy Chase, UNITED STATES
OF AMERICA

Gospođa Theodora Basch Klayman rođena je 31.1.1938. godine u Zagrebu. Kći je Salamona Bascha koji je vodio proizvodnju četki u Zagrebu, a majka Silvija bila je učiteljica, najmlađa kći posljednjeg ludbreškog rabina Leopolda Josipa Deutscha, rođena Ludbrežanka. Starija tetka Gizela udala se za Ljudevita Vrančića, načelnika Općine Ludbreg-Trg i u Ludbregu je živjela cijela obitelj s majčine strane. U lipnju 1941. godine ustaški režim NDH započeo je s velikim progonom Židova u Zagrebu, a među prvima su bili uhapšeni Theodorini roditelji dok su djeca (Theodora i brat Zdravko) bila u Ludbregu. Roditelji – Salamon i Silvija uskoro su deportirani u koncentracijske logore, Salamon u Jasenovac, a Silvija u Staru Gradišku gdje i nestala. Od ljeta 1941. godine Theodora i Zdravko živjeli su sa svojom tetom Gizom Vrančić i njenim mužem u Ludbregu, a kako su se progoni Židova nastavili po cijeloj NDH, malu Doricu i Zdravka u Ludbregu su skrivali Ludva Vrančić i njihovi susjedi. Židovska zajednica u Ludbregu u potpunosti je bila uništena, preživjelo je nekoliko djece koja su skrivana i Židovi koji su se pridružili partizanima. Poslije rata Theodora i Zdravko ostali su sami sa svojim tetkom Vrančićem koji ih je posvojio te im dao svoje prezime. Zdravko je obolio od šarlaha i umro 1946. godine i pokopan je na gradskom groblju u Ludbregu. Theodora je ostala u Ludbregu do 1957. godine kada je otišla u školu u Švicarsku. Na putu je upoznala američkog Židova Daniela Klaymana koji ju je oženio i nakon toga je emigrirala u SAD. Danas živi u Washingtonu. Svoj radni vijek provela je u obrazovanju, radeći na školama u Marylandu. U mirovini je, udovica. Njen dom često posjećuju poznanici iz Hrvatske, a vrata su otvorena za sve prijatelje iz Ludbrega.
U Washingtonu se Theodora uključila kao dobrovoljac u rad Memorijalnog muzeja Holokausta SAD, jedne od najuglednijih ustanova u svijetu koji brinu o ostavštini žrtava Drugog svjetskog rata. Muzeju je donirala desetine dokumenata i fotografija iz Ludbrega i okolice te snimila nekoliko video-svjedočanstava o svom spašavanju. Održala je više predavanja za američke učenike i posjetitelje i pritom je uvijek naglašavala svoju pripadnost Hrvatskoj, a o Ludbregu je uvijek govorila pozitivno iako su joj odveli cijelu obitelj. Isticala je hrabrost ljudi koji su joj pomogli za preživi. Zahvaljujući njoj, Ludbreg pripada među najistraženija naselja u Hrvatskoj koja su pogođena holokaustom. Theodora je Ludbreg posjetila više puta. Godine 2021. podnijela je zahtjev Komisiji Yad Vashema u Jeruzalemu u Izraelu da se njeni spasitelji iz Ludbrega proglase Pravednicima među narodima. To je najviše priznanje koje Država Izrael dodjeljuje nežidovima, osobama koje su riskirale svoj život da spase nečiji život. Komisija Yad Vashema priznala je Theodorin zahtjev te svih sedam Ludbrežana – Ljudevita Vrančića, obitelji Kerstner, Žiža i Runjak proglasila Pravednicima među narodima i njihova će se imena naći uklesana na Zidu časti u Jeruzalemu. Time će Ludbreg postati grad s najviše Pravednika među narodima u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika.
Svojim ustrajanjem u nastojanju da zainteresirane upozna s istinom o tragediji rata u Hrvatskoj te šireći toleranciju i snošljivost, Theodora je promicala ime Grada Ludbrega. Njene fotografije našle su se u udžbenicima povijesti, knjigama i člancima, a temeljem njenih iskaza u kojima spominje svoj boravak u Ludbregu te spas od sigurne smrti proučava se povijest holokausta.

Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo dodjeljuje se:

ZVONKU MAGIĆU iz Ludbrega
Gospodin Zvonko Magić rođeni je Ludbrežanin gdje je završio Osnovnu školu. Srednju školu –smjer elektroničar za digitalnu tehniku završio je u Varaždinu, a elektrotehnički fakultet u Zagrebu. Zavšio je i više školovanja i seminara na području ljudskih potencijala. Domaćoj i široj javnosti poznat je kao uspješan poduzetnik, gospodarstvenik, aktivni član zajednice tehničke kulture i društvenog i političkog života našega Grada.
Njegova poslovna karijera započela je 1985. godine kada je samostalno otvorio prvi obrt pod nazivom “Elmag-elektronika” koji je vodio do 1989. godine kada postaje suvlasnik tvrtke u Villachu. 1991. godine otvorena je tvrtka “V&M-electronic” d.o.o. za proizvodnju transformatora i induktiviteta koja je u to vrijeme zapošljavala 430 zaposlenika i 300 zaposlenih u kućnoj radinosti. Potom je osnovano još nekoliko tvrtki s različitim djelatnostima, a 2005. godine osnovana je tvrtka Energy Plus d.o.o. čija je pretežita djelatnost obnovljivi izvori energije. Značajna godina u poslovanju je i 2011. kada su pokrenuti projekti i razvoj LED rasvjete, a već iduće godine pokrenuta je i prva serijska industrijska proizvodnja certificirane LED rasvjete. 2017. godine tvrtka postaje najveći proizvođač LED rasvjete u Hrvatskoj te OEM proizvodnja za Njemačku, Finsku i Austriju. 2018. godine izvršena je prijava izuma EU patentnom uredu za nadzor rasvjete, a već iduće godine patent je potvrđen da bi 2021. godine bile napravljene prve reference po patentu i prvi potpuno digitalizirani nadzor svih rasvjetnih tijela u jednom gradu. Taj grad je GRAD LUDBREG koji po tome ulazi u povijest novog, ovaj put svjetski priznatog digitalnog nadzora javne rasvjete. Prošle godine tvrtka započinje i proizvodnju sustava za hidronaponsku proizvodnju hrane baziranu na najnovijoj tehnologiji LED rasvjete koja omogućava proizvodnju u idealnim uvjetima 365 dana u godini na bilo kojem mjestu. Svih ovih godina kroz sve tvrtke prošlo je preko 1500 zaposlenika, trenutno je zaposleno cca 90 djelatnika, posjeduje 6500 m2 tvorničkih hala te ostvaruje godišnji promet od cca 30M kn.
Veoma je značajan doprinos g. Zvonka Magića razvoju tehničke kulture u našemu Gradu s obzirom da je dugogodišnji aktivan član Zajednice tehničke kulture od najranije mladosti, te dugogodišnji predsjednik. U radu Zajednice uvijek je nesebično pružao pomoć i savjet mladim, a sada već etabliranim ljudima.
Također značajna su i njegova sponzorstva i donatorske aktivnosti:bio je dugogodišnji glavni sponzor rukometnog kluba “V&M electronic”, sponzor svjetskog prvenstva u radiogoniometriji, davao je različite vrste potpora Radio klubu u opremi kao i financijskim sredstvima te potpore u prijevozu mladih ludbreških takmičara na različita europska i svjetska takmičenja.
Do sada je za svoj rad primio mnoge nagrade i priznanja: Prvu brončanu kunu HGK 1992. godine, Prvi izbor za “najboljeg mladog menadžera” CROMA 1995. godine, odlikovan je Spomenicom Domovinske zahvalnosti 1998. odlukom Predsjednika RH te Ordenom RED DANICE HRVATSKE S LIKOM BLAŽA LORKOVIĆA, primio je Nagradu Varaždinske županije 1999. godine za ugled i promociju županije u zemlji i svijetu, komorske nagrade te mnoge druge nagrade, diplome i priznanja iz područja struke, sporta i kulture.

NAGRADA GRADA LUDBREGA dodjeljuje se :
a) NEVENU JERBIĆU iz Ludbrega

Gospodin Neven Jerbić rođen je 1970. godine, od 1996. godine živi u Ludbregu, a od 1998. godine djelatnik je Radio Ludbrega gdje je urednik informativnog programa. U te 23 godine urednik je i voditelj sportske emisije “Fair-play” u kojoj se slušateljstvu govori o dosezima ludbreških sportašica i sportaša. U njegovoj emisiji gostovali su poznati hrvatski sportaši poput Davora Šukera, Željka Mavrovića, Branka Zorka, Sare Kolak, Stojka Vrankovića, Ede Pezzia i mnogi, mnogi drugi. Emisiju su oplemenili svojim jinglovima i poznati hrvatski komičari Željko Pevan i Zlatan Zuhrić-Zuhra. U navedenom razdoblju govorilo se o mnogim odličnim rezultatima, a posebno su zanimljive bile reportaže s dočeka Sare Kolak nakon olimpijskog zlata te dijelovi od stotinjak izravnih radio prijenosa utakmica ludbreških klubova. U Hrastovskom je 05.12.2021. godine obilježeno i 1000. izdanje emisije u sklopu koje se dodjeljuju i nagrade najuspješnijim ludbreškim sportašicama, sportašima, klubovima i sportskim djelatnicima.
U Ludbregu je imao i uspješnu košarkašku karijeru, tri puta bio je najbolji strijelac kluba, jednom i skakač, osvojio je mnoga prvenstva s “Grafičarom”, a kao najbolji osobni doseg ističe 27 postignutih koševa preko Mađara Kornela Davida koji je u karijeri nastupao za Chicago Bullse.
Napisao je i sedam sportskih knjiga i publikacija, piše o sportu za “Ludbreške novine” i Portal Grada Ludbrega, bio je tajnik RK “Ludbreg”, bavio se rukometom u RK “Varteks”, odbojkom u OK “Varaždin, nastupao na krosevima “Sportskih novosti”. Spikira na utakmicama košarkaša i nogometaša, uvijek je prisutan uz ambiociozne projekte ludbreškog sporta.

b) BOJANI SCHUBERT iz Hrastovskoga
Dr.sc. Bojana Schubert odrasla je u Hrastovskom, osnovnu školu završila je u Ludbregu, opću gimnaziju u Varaždinu, a 2008. studij hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru. Godine 2014. završila je poslijediplomski doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Obranivši temu disertacije Jezik Ivana Krizmanića:povijesno-sociolingvistička analiza stekla je akademski stupanj doktorice znanosti.
Od 2008. godine zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U središtu interesa njezina znanstvenoistraživačkog rada povijesna je kajkaviana, tj. kajkavski književni jezik kojim se pisalo i na kojem se objavljivalo od sredine 16. do sredine 19. stoljeća. Autorica je niza znanstvenih radova te dviju znanstvenih monografija:U suton kajkavskoga književnog jezika, Srednja Europa, Zagreb, 2016. i Prvi hrvatski Shakespeare, POU “Dragutin Novak” Ludbreg, 2016. (u suautorstvu s Ivanom Lupićem).
Nedavno je objavila popularno-znanstvenu slikovnicu Priča o jednom Kaju, Srednja Europa za mlade, Zagreb, 2021. (s ilustratorom Grgom Petrovim), koja je dobila preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja za uporabu u nastavi hrvatskoga jezika za 5. razrede osnovnih škola u RH. Priča je dosad predstavljena u više kajkavskih mjesta, među kojima je i Ludbreg.

PLAKETA GRADA LUDBREGA dodjeljuje se :

a) KUD-u « Anka Ošpuh » – Ženskoj vokalnoj skupini « PAJDAŠICE » Ludbreg
Ženska vokalna skupina « Pajdašice » djeluje u sastavu KUD-a « Anka Ošpuh » Ludbreg od 2005. godine. Jezgro čine dugogodišnje članice KUD-a, kao i kasnije pridružene članice. U svom repertoaru njeguju višeglasno pjevanje tradicionalnih i folklornih napjeva u obradama i aranžmanima poznatih hrvatskih skladatelja pod vodstvom glazbene pedagoginje prof. Zdenke Knapić.
Od osnivanja do danas ŽVS « Pajdašice » su odradile preko 200 nastupa u zemlji i inozemstvu, samostalnih ili u sklopu programa KUD-a, redovite su na Županijskoj smotri zborova i malih vokalnih sastava, te su u više od petnaest godina djelovanja redovite predstavnice Varaždinske županije na državnoj smotri, na kojoj su 2019. godine osvojile Srebrnu plaketu. Valja istaknuti i sudjelovanje na festivalu glazbe u Lisinskom, te u međunarodnom glazbenom projektu « Voices of the world » u Francuskoj.
Svojim višegodišnjim djelovanjem i pjevačkim usavršavanjem ŽVS « Pajdašice » su postale prepoznatljivo ime na karti kulturnog amaterizma i tradicije višeglasnog pjevanja, a njegovanjem tradicionalnih napjeva uspješno predstavljaju svoje društvo, Grad Ludbreg i Republiku Hrvatsku

b) PEKARNI « CENTAR » – Gjergj Kajzogaj, Ludbreg
Pekarna « Centar » kao samostalni obrt u vlasništvu Gjergja Kajzogaja posluje od 12.08.2006. godine, isprva u unajmljenom prostoru, a od 01.11.2010. godine u novo izgrađenom poslovnom prostoru na lokaciji Petra Zrinskog 3 u Ludbregu.
U ovom obiteljskom obrtu uz vlasnika, suprugu i djecu zaposleno je još 11 djelatnika, tako da ima ukupno 14 zaposlenika.
Vlasnik obrta poznat je mnogim Ludbrežanima, a i onima iz okolice po svojim dobrim djelima i sponzorstvima – nesebično daruje svoje proizvode starijim, nemoćnim i siromašnijim sugrađanima, a sponzorira i dobrovoljna vatrogasna društva, sportske klubove i razne druge udruge koje mu se obrate za neki vid pomoći s područja Grada Ludbrega, okolnih općina te na nivou županije.
Od 2017. godine sudjeluje financijski u oglašavanju u « IV nakladništvo » d.o.o. koje izdaje International police association (IPA)-Hrvatska sekcija. Prikupljenim sredstvima od izdanih edukativnih i informativnih brošura i revija nastoji će pomoći djeci Varaždinske županije u borbi protiv droga, nasilja i sl.

c) Udruzi – Žene u borbi protiv raka dojke « NARCISA » Ludbreg
Udruga –Žene u borbi protiv raka dojke « Narcisa » osnovana je 12.04.2012. na inicijativu nekoliko žena koje su uvidjele da udruge te tematike nema na području Grada Ludbrega i okolice, a bile su svjesne potrebe i situacije te odlučile osnovati udrugu.
Udruga je u ovih 10 godina rada organizirala veliki broj tribina i predavanja te je i drugim aktivnostima pokušala podići ženama svijest o važnosti preventive koja je uvijek jefitinija od liječenja. Udruga je članica EUROPA DONNA HRVATSKE od samog osnivanja 2012. godine, a od 2019. godine i članica SURDE.
Tokom godina obilježava datume koji su važni za udrugu (Dan Narcisa, Dan ružičaste vrpce, Dan zdrave dojke), a time potiče žene da vode brigu o sebi, da budu sebi važne. Redovito (osim sada u vrijeme pandemije) organizira edukativna predavanja ; onkologa, psihologa, ginekologa, radiologa te prema potrebi i iz drugih zdravstvenih područja. Također organizira edukativno-kreativne radionice gdje pomaže ženama da nauče nešto novo čime mogu upotpuniti svoje slobodno vrijeme. Organizira fizičku aktivnost « Pokretom do zdravlja » jednom tjedno uz suradnju fizioterapeuta, nordijsko hodanje. Udruga i putem lokalnih i regionalnih medija apelira na žene da se odazovu nacionalnim pozivima na preventivu. Organizira edukativna predavanja u Srednjoj školi Ludbreg, surađuje s udrugama s područja Grada Ludbrega, s udrugama članicama Europa Donna Hrvatska odnosno srodnim udrugama s područja sjeverozapadne Hrvatske. Članice Udruge aktivno se uključuju u organizaciju mnogih događanja, predavanja i sl.
U aktivnosti programa udruge uključeni su i građanke i građani s područja Grada Ludbrega i okolice bilo da su kao članovi uže i šire obitelji direktno uključeni u aktivnosti udruge ili su posjetioci tribina, predavanja i sličnih događanja koje organizira Udruga.

ZAHVALNICE GRADA LUDBREGA dodjeljuju se:

a) DRAGUTINU GERIĆU iz Ludbrega
Gospodin Dragutin Gerić član je Zajednice tehničke kulture čitav svoj odrasli život no tek nakon umirovljenja uspjeva se angažirati u opsegu u kojem je to oduvijek želio.
Jedan je od rijetkih hrvatskih autora knjige o origamiju te se nakon umirovljenja posvetio angažmanu da svoje znanje i talent podijeli mladim generacijama. Osnivač je i voditelj Radionice origamija unutar Zajednice tehničke kulture Ludbreg. Svoje znanje inženjera elektrotehnike nesebično dijeli i širi s djecom te tako prenosi entuzijazam za rad s tehnikom na sve mlade oko sebe.
Posebno je važno istaknuti da je u školskoj godini 2019./2020. svojim angažmanom, upornošću i zalaganjem pomogao učenicima u polju tehničke kulture u postizanju zavidnih rezultata, a posebno se ističe postignuće vezano za osvojen Oskar znanja u području tehničkog odgoja gdje je bio mentor osvajaču ove prestižne nagrade Ministarstva obrazovanja. Njegov rad i angažman u tehničkoj kulturi zajednice i dalje raste, u mentorstvu trenutno ima 2 učenika u segmentu programiranja/automatizacije, za koje i opet nastoji postići što bolje preduvjete za osvajanje što viših uspjeha na državnom nivou. Voditelj je sekcije automatike te nezaobilazan za konzultacije svih vrsta programiranja unutar tehničke zajednice.

b) JOVICI JANKOVIĆU iz Segovine
Gospodin Jovica Janković rođen je 1953. godine u Segovini gdje i danas živi. Osnovnu školu završio je u Ludbregu, a srednju trgovačku u Koprivnici. Cijeli svoj radni vijek proveo je u nekadašnjem trgovačkom poduzeću “Polet” u raznim trgovinama pa je po svojoj pristupačnosti i vedroj naravi poznat u Ludbregu, a i široj okolici.
Nakon umirovljenja nastavlja sa svojim dugogodišnjim aktivnostima u Mjesnom odboru Segovina te suradnju s Gradom Ludbreg. Dugogodišnji je član VMO Segovina, a u nekoliko mandata obnašao je i funkciju predsjednika.
Zaslužan je za prelazak naselja Segovine iz Koprivničko-križevačke županije u Varaždinsku županiju i pripojenje Gradu Ludbregu. Bio je organizator prilikom asfaltiranja ceste prema naselju Segovina te izgradnje vodovodne mreže. Uvijek je spreman i surađuje sa svim strankama, gradonačelnicima i gradskim službenicima. Njegovo geslo glasi: “Državnu politiku niti možemo niti želimo mijenjati, ali našu selsku možemo i moramo”.
Uvijek je na pomoći svim ljudima kojima je potrebna bilo koja vrsta pomoći, a posebno onima koji rade za boljitak naselja Segovina i Grada Ludbrega. Aktivan je i na razini nacionalnih manjina te je po toj osnovi i u suradnji s Gradom Ludbregom obnovljen društveni dom u naselju Segovina uz novčanu pomoć Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba.

c) STELI PAVETIĆ iz Vinograda Ludbreških
Gospođa Stela Pavetić profesorica je engleskog jezika i književnosti, a punih 25 godina članica je KUD-a Anka Ošpuh. U udruzi je djelovala kao plesačica folklora, voditeljica folklora, a posljednjih 15-tak godina je prvi sopran ili solistica ženske vokalne skupine “Pajdašice”. U više mandata bila je članica upravnog odbora KUD-a.
Njezin doprinos KUD-u obilježava posvećenost čuvanju tradicijske kulture, plesnom i glazbenom izričaju te kulturnom amaterizmu općenito. U navedeno ulaže svoje slobodno vrijeme i energiju, potiče timski rad, te nesebično prenosi stečeno znanje na mlađe naraštaje. Daje značajan doprinos u idejama i izvedbi, kao i u donošenju pojedinih odluka te je jedan od potpornih stupova KUD-a u kojem je nebrojeno puta dokazala pripadnost i lojalnost te u najvećim projektima dala značajan doprinos prepoznatljivosti društva i Grada Ludbrega šire od granica Hrvatske. Dobitnica je priznanja za 20 godina rada u društvu te Srebrne plakete Hrvatskog sabora kulture za djelovanje u kulturnom amaterizmu te je jedna od zapaženih promicateljica kulturnog amaterizma koja svojim osobnim angažmanom daje obol kulturnom amaterizmu i volonterstvu u zajednici.

d) OLJI SLATKI iz Ludbrega
Olja Slatki djelatnica je OŠ Ludbreg od 2015. godine na mjestima pripravnice, učiteljice produženog boravka i učiteljice razredne nastave. Kroz svoj dosadašnji rad s učenicima ostvarila je veći broj projekata kojima je, između ostalog, promovirala Grad Ludbreg. Zahvaljujući autorskim projektima “Senzorni park”, “Širim dobrotu i tako rastem” i Dječji hrvatsko-romski rječnik za OŠ Ludbreg i sam grad čulo se u brojnim domaćim i stranim medijima. Ideja “Senzorni park” bila je stvoriti prostor za interakciju učenika s prirodom kroz sva osjetila. Park je smješten u stražnjem dvorištu OŠ Ludbreg te ga učenici, a i ostala djeca slobodno koriste, park je redovito nadopunjavan, a projekt je 2019. predstavljen na međunarodnoj Health and Care konferenciji u slovenskoj Izoli kao primjer dobre prakse. Na primjeru ovog projekta ostvaren je i projekt u Bujama na kojem je Olja radila u svojstvu mentora, a čija je izgradnja dovršena 2020. godine. U projektu “Širim dobrotu i tako rastem” više od 50-ero djece, štićenika socijalne udruge “Rijeka ljubavi” iz Osijeka dobilo je bogate poklone koje su pripremili učenici OŠ Ludbreg. Dječji hrvatsko-romski rječnik je školski priručnik za učenike koji je otisnut u suradnji s ludbreškim Centrom za kulturu i informiranje i dio je LORA projekta podržanog od Vlade RH i dio je Hrvatsko-švicarskog programa suradnje. Ovim projektom bila je obuhvaćena 21 škola u Hrvatskoj, a iz svake županije po 1 predstavnik i za Varaždinsku županiju to je bila OŠ Ludbreg, a Olja Slatki bila je voditeljica projekta. Otisnuto je 300 primjeraka ovog rječnika, a sam projekt izazvao je veliku medijsku pažnju u nacionalnim i europskim medijima.

e) SLOBODANU VADJUNECU iz Vinograda Ludbreških
Slobodan Vadjunec rođen je 1961. godine, a glazbom se bavi od ranog djetinjstva. U osnovnoj glazbenoj školi u Ludbregu 1971. godine započeo se učenjem sviranja harmonike, potom klavira, a u srednjoj glazbenoj školi u Varaždinu pohađao je dva odjela-glazbeno-teoretski i flautu. Po završetku školovanja zaposlio se u Glazbenoj školi u Križevcima gdje je predavao harmoniku i flautu.
Za vrijeme Domovinskog rata sudjelovao je u organiziranju i nastupanju na kulturno-dobrotvornim priredbama u RH i inozemstvu, najviše u Gradišću u Austriji, a radi prikupljanja humanitarne pomoći.
U osnovnoj glazbenoj školi u Ludbregu započeo je s radom 1999. godine te je prvih godina predavao klavir i solfeggio, a u to vrijeme radila su samo dva učitelja te se nisu predavali puhački instrumenti. Radi unapređenja obrazovanja inicira uvođenje učenja flaute i saksofona, a kasnije se u školu uvode i drugi puhački instrumenti te se povećava broj učenika, kao i broj učitelja.
Od 2015. godine voditelj je glazbenog odjela u OŠ Ludbreg te predaje flautu i nastavlja s vođenjem puhačkog orkestra učenika. Pripremao je brojne učenike na glazbena natjecanja te se mnogi bivši učenici danas profesionalno bave glazbom. Sve vrijeme sudjeluje u širenju glazbene kulture i razvijanja kulturno-umjetničkog amaterizma djelovanjem u Puhačkom orkestru Grada Ludbrega. Tijekom neprekidnog rada u Puhačkom orkestru unazad 25 godina surađivao je s brojnim udrugama i kulturnim društvima koja djeluju u Ludbregu, kao i s drugim orkestrima u Hrvatskoj i inozemstvu gdje je orkestar odlazio na gostovanja.