U sklopu programa proslave Dana Grada u prostoru dvorca Batthyany održano je predavanje o izvedenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na propovjedaonici iz Župne crkve Presvetog Trojstva.
Ludbreška propovjedaonica nastala je oko 1750. godine od strane kipara Stjepana Severina iz Križevaca. Izrađena je od drveta lipe, a izvorna polikromija izvedena je u tehnici slikane imitacije teksture rezanog drva tzv. fladerunga. Tijekom godina nastala su brojna oštećenja kako zbog prirodnog starenja materijala tako i zbog nestručno izvedene intervencije, stoga je ovaj najstariji i najvrjedniji dio inventara Župne crkve zahtijevalo obnovu.
Radovi u Restauratorskom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu započeli su 2010. godine, a završili u studenom 2017. kada je propovjedaonica vraćena i montirana na njenu izvornu poziciju.
Cijeli postupak restauracije prisutnima je pojasnio Tomislav Sikinger, voditelj Restauracijskog odjela u Ludbregu. – Propovjedaonica je kod nas boravila od 2010. godine kada smo je demontirali iz crkve jer je prijetilo urušavanje skulptura koje su se nalazile na njoj. Nakon demontaže slijedila je dezinsekcija u vodenoj komori za fumigaciju koja radi na principu izvlačenja kisika i ubacivanju dušika u sustav kako bi se umjetnina očistila od svih nametnika. –
Sljedeći dio procesa restauracije bila su istraživanja tijekom kojih je izrađena opsežna fotografska, pisana i grafička dokumentacija. Analizom veziva restauratori su došli do zaključka kako je propovjedaonica u nekom trenutku bila preslikana uljanim bojama. Korištenje sonda omogućilo im je uvid u originalan izgled nakon čega je mogao započeti najzahtjevniji dio, a to su upravo sami konzervatorsko-restauratorski poslovi. Bio je prisutan velik broj mehaničkih oštećenja drvenog nosioca što se odnosilo i na pojedine dijelove konstrukcije, kao i na kipove i ukrasne elemente koje je trebalo učvrstiti i mjestimično rekonstruirati. Nadalje, pozlata i posrebrenje koje se nalazilo na lazurama, dekorativnim elementima i reljefima bilo je prekriveno uljanim bojama koje su oksidirale i potamnjele.
– Postupak kojim smo zapunili oštećenja zove se krediranje. Na drvo se nanosio sloj krede koji se potom nivelirao da bude u razini originala. Nakon toga se krenulo sa retuširanjem. – objašnjava Sikinger.
Radove na propovjedaonici vodila je viša restauratorica tehničarka Dana Buljan Cypryn, a sudjelovali su restauratori Tomislav Sikinger, Dijana Čerepinko, Stanko Kirić, Zlatko Kapusta, Dunja Lončar, Paula Bule, Ana Šapina i Sabina Matišić. Obnova je u cijelosti bila financirana sredstvima Ministarstva kulture RH, a izradu trodimenzionalnog snimka propovjedaonice sufinancirali su Grad Ludbreg i RKT župa Presvetog Trojstva.
– Naši restauratori uložili su 15 896 radnih sati u obnovu. Propovjedaonica je bila velikih gabarita, a nas restauratora u Ludbregu malo, sveukupno 6. Ovo je bio veliki pothvat ne samo za restauratore općenito već i za naš Restauratorski odjel zbog čega smo veoma ponosni. Pozivamo ljude da odu pogledati propovjedaonicu u Župnu crkvu. Oplemenila je i povećala vrijednost prostoru, a ujedno je i jedan od najznačajnijih djela barokne umjetnosti na našem području. – zaključuje Sikinger.

Propovjedaonica prije obnove, 2010. (Foto HRZ)

Propovjedaonica nakon obnove, 2017. (Foto HRZ)