Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner i ove se godine prisjetila svog velikog sugrađanina, književnika, scenarista i redatelja po kojemu i nosi ime – Mladena Kerstnera. Manifestacija posvećena tvorcu nekih od najpoznatijih hrvatskih serija kao što su Gruntovčani, Dirigenti i mužikaši te Mejaši trajala je tri dana. Program je započeo u četvrtak (6.7.) kada je otvorena izložba skulptura na temu Gruntovčani u kojoj su svoje radove izlagali Vanda Bilinski, Marija Kovačić, Radoslav Novosel, Josip Žagar, Zvonimir Dangubić i Juraj Zorko Vučetić. Nakon otvorenja izložbe slijedila je poetsko glazbena večer Vlatke Fotak u kojoj su kao gosti nastupili tamburaši KUD-a Anka Ošpuh i vokalna skupina Pajdašice.

Najiščekivaniji dio trodnevne manifestacije bio je večernji program u petak (7.7.) kada su u atriju dvorca Batthyany trebali gostovati glumci koji su utjelovili Dudeka i Regicu, Smiljka Bencet i Martin Sagner, ali nisu se usidili zaputiti prema Ludbregu zbog velikih vrućina i sparina. Smiljka je svoju ispriku zbog nedolaska prenijele telefonskim putem. – Eh, moji ludbrežani, dragi ludbrežani. Žao mi je što se nećemo danas vidjeti, ali kako narod kaže, čovjek snuje, a Bog određuje. Dogodili se da tijekom današnjeg dana bude ovakva vrućina i sparina koja nam nikako ne može doći po dobru zbog čega smo odlučili da ovog puta ipak nećemo doći, jer se ne usudimo krenuti na put. Biti ćemo u mislima s vama. – poručila je publici.

Večernji program započeo je u glazbenom tonu za koji se pobrinuo zbor Kapela Paulina Warasdin pod vodstvom Zdenka Kušćera, sopran Vesna Kušćer Čisar i tamburaški orkestar KUD-a Juraj Lončarić iz Hrženice. Za svaku svoju izvedbu glazbenici su zasluženo nagrađeni gromoglasnim pljeskom koji je odzvanjao prostorijama dvorca baš kao i njihove pjesme.

Program su vodili ludbreški Dudek i Regica koje su utjelovili Aleksandar Horvat i Đurđa Kokanović. Svojim humorističnim nastupom prisutne su uveli u atmosferu Gruntovca i prisjetili ih kako je to izgledalo davne 1975. godine kada je serija prvi puta ugledala svjetlo malih ekrana. Atmosfere sa snimanja serija prisjetio se i Nikica Novosel, legendarni Tuna Pišpek, koji se odazvao na poziv da prisustvuje manifestaciji. Svojim vicevima, dosjetkama te prvenstveno veselim duhom razveselio je cijelu publiku, a između ostalog poručio joj da čuva i njeguje ono blago koje je Mladen Kerstner ostavio za sobom.

Osim Nikice, o Mladenu su pričali i njegov sin Mladen Kerstner mlađi te predsjednik Ogranka matice Hrvatske u Koprivnici, Dražen Ernečić.

– Kada sam se ja rodio Gruntovčani su već bili snimljeni. Dakle o tome vam ne mogu puno pričati, ali zato mogu pričat o snimanju treće serije Dirigenti i mužikaši. Jako mi je žao što tata nikad nije doživi prikazivanje te serije na hrvatskoj televiziji. Imao sam možda 12 godina kada smo brat i ja sa ocem išli kod Kreše Golika. On je sa svojom suprugom Leandrom Golik imao jedan stančić u Vinogradskoj ulici. Krešin sin nas je zabavljao u sobi dok su njih dvojica razgledali i raspravljali o scenariju. Moram priznat da sam bio premali da bi uopće znao što se tamo dešava. Dvije zrele osobe pričaju nešto o papirima koji su ispred njih, raspravljaju kako ovo, kako ono. Međutim, scenarij se tako i gradi. Evo nedavno prije možda mjesec dana primio sam poziv od ravnatelja kazališta Gavella Borisa Svrtana koji je tražio da se sastanem sa njim. Odmah sutradan smo se našli i on je predložio da od sljedeće godine u repertoar kazališta uvrsti tatine drame. Ja sam naravno bio oduševljen i odmah mu idući dan donio tekstove koje je sakupio naš gradonačelnik Dubravko Bilić. Osim njemu ovim putem se moram zahvaliti i Draženu Ernčiću i Editi Kutnjak-Zlatar koji su bili inicijatori sabranih djela  Mladena Kerstnera. Eto, za godinu dana bit će velikih iznenađenja, ali o tome ćete još čuti. Zahvaljujem se svima koji su večeras došli i odali počast tati. – poručio je Mladen Kerstner mlađi.

-Čast mi je i zadovoljstvo sudjelovati na kajkavskim danima u Ludbregu, pogotovo u ovakvom svečanom programu. Za nas matičare važno je da proučavamo djela svih književnika, naših društvenih radnika, intelektualaca, znanstvenika i svih koji se bave ili su se bavili našom javnom kulturom i javnim dobrom. Mladen Kerstner bio je itekako osviješten i duboko ukorijenjen u svoj zavičaj, u svoj Ludbreg, u svoju kajkavštinu, u svoje ljude i svoj jezik. A upravo je jezik najveće blago i najveća blagodat nekog kraja i zavičaja. Jezik nam omogućuje da imamo ove prekrasne kajkavske skladbe i komediografske komade. – kaže Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka matice Hrvatske u Koprivnici.

Prisutnima se na odazivu zahvalila Edita Kutnjak-Zlatar, a večer je završila zajedničkom pjesmom publike i zbora.

Subotnji program (8.7.) počeo je nešto ranije. U dvorcu Batthyany održana je manifestacije dječjeg kajkavskog stvaralaštva u sklopu koje je održana promocija Zbornika 2016./2017. U programu su sudjelovala djeca iz dječjeg vrtića Smjehuljica, učenici osnovne i srednje škole Ludbreg te Adrian Detelj i Maks Patafta u scenskoj igri Skupijaš.

Ovom manifestacijom Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner uz potporu Grada Ludbrega  još jednom je dokazala da zasluženo nosi ime ludbreškog velikana, a posjetitelji su svojim prisustvom potvrdili kako likovi Dudeka, Regice i Tune Pišpeka još uvijek žive u njihovim sjećanjima.