Povodom obilježavanja Godine Troje u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstner održano je predavanje pod nazivom „Tragom trojanskih junaka u Hrvatskoj“. Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske proglasilo je 2018. Godinom Troje kako bi se obilježila 20. godišnjica njezinog uvrštavanja na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Podsjetimo, Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima je legendarni grad i poprište Trojanskog rata. Troja je, isto tako, ime arheološkog nalazišta na navodnoj lokaciji homerske Troje, danas mjesto Hissarlik u sjeverozapadnoj Turskoj koje se sve do 19. stoljeća smatralo mitskim. Slojevi ruševina ispod citadele u Hissarliku su kronološki nazvane Troja, od I. do IX. sa još nekoliko potpoglavlja. Troja VII.a (7a) iz razdoblja od oko 1300. do 1190. godine prije Krista smatra se onom Trojom o kojoj je pisao Homer. Ona je uništena Trojanskim ratom, a tome svjedoče nalazi spaljeni vatrom, djelomični ostaci ljudskih tijela sa smrtnim ozljedama na kostima, te nekoliko brončanih strelica. U Trojanskom ratu sudjelovali su brojni junaci grčke mitologije: Hektor, Prijam, Ahil, Patroklo, Odisej, Agamemnon, Paris, Menelaj, Diomed…

– Često se spominje da je Trojanski rat izbio isključivo zbog ljubavi, ali to je netočno. Izbio je zbog kršenja gostoprimstva, nasilništva, otimanja blaga, povrede kućnih pravila, razaranja domova, a Helenina otmica od strane Parisa bila je samo ulje na vatru. – objašnjava Milivoj Dretar, gost predavač koji je potom svim prisutnim posjetiteljima predočio poveznicu između dvojice trojanskih junaka i Hrvatske.

Prvi junak kojeg povezuju sa Hrvatskom je Odisej, jedan od najvažnijih likova Ilijade. Često se spominje kao dobar borac i savjetodavac. Odisej je taj koji je bio zaslužan za izradu drvenog konja koji je bio ključan za pad Troje. – Ako utipkate u Google tražilicu pojam Odisejev otok izbacit će vam da je to naš otok Mljet na kojem se nalazi Odisejeva špilja. Smatra se kako je za vrijeme svog desetogodišnjeg lutanja Odisej naišao na otok na kojem ga je zarobila nimfa imena Kalipso koja je također bila božanske krvi. Predložila je Odiseju da se oženi njome, a ona će mu zauzvrat podariti besmrtnost. To je bila vrlo primamljiva ponuda. Odisej je sa Kalipsom ljubovao 7 godina i u tom periodu ona mu je rodila blizance. Međutim, sve ga je više mučila čežnja za domom i bogovi su naredili Kalipsi da ga pusti na put prema kući. Dakle prema tim navodima, Odisej je 7 godina boravio na Mljetu. – prepričava Dretar.

Sljedeći junak koji je isto tako navodno boravio na Jadranu je Diomed, poslije Ahileja i Ajanta najveći grčki ratnik. Često je djelovao u paru sa Odisejem i Ahilom. – Diomed se nakon završetka Trojanskog rata vratio kući gdje ga je dočekala nevjerna žena koja je bila pod utjecajem božice ljubavi Afrodite koja se na taj način osvećivala Diomedu jer je gotovo ubio njenog sina Eneju. Ljubavnici njegove žene potom ga napadaju i Diomed bježi od kuće tražeći mjesto na kojem će se skrasiti. Prema nekim navodima i otkrićima to mjesto je bilo upravo najistureniji dio Dalmacije, tzv. Rt Ploča. Tamo je pronađeno mnoštvo kamenih zapisa na kojima se spominje ime Diomed. Stoga, nema nikakve sumnje da su na tom mjestu  štovali Diomeda kao velikog pomorca. Međutim, postoje i tzv. Diomedovi otoci. Jedan od njih bilo je i posljednje Diomedovo počivalište na koje su Grci dolazili prinositi žrtvu sve dok ih Iliri nisu poubijali. Njihova tijela su istrunula, ali njihove duše je grčki bog Zeus pretvorio u ptice. Kada bi se netko približio otoku ptice bi radile nered i glasno „vrištale“, osim kada bi dolazili Grci. Postoje navodi kako su Diomedovi otoci današnja Palagruža, a grčke duše zapravo galebovi koji su je nastanili i prisvojili kao gnjezdilište. Na vrhu Palagruže nalazi se mala zapuštena crkvica za koju mnogi tvrde da je nad grobom Diomeda. Za vrijeme Domovinskog rata tu se nalazila jedna baza za praćenje brodova i aviona, a 1992. godine počinju arheološka istraživanja  tijekom kojih je pronađeno puno ulomaka na kojima piše: U blizini je otok kamo kažu da je došao Diomed i tamo ostavio život“. Zbog toga se smatra da je Palagruža Diomedov otok. – prepričava Milivoj Dretar.

Kao što je i sam predavač naveo tijekom svog izlaganja, postoje brojni dokazi kako su i Mljet i Palagruža bili barem usputne stanice ove dvojice grčkih junaka. Tko zna što nam sve još povijest skriva.