Povodom Međunarodnog dana muzeja
Izložba „Industrijska baština Ludbrega“ koja za cilj ima očuvati bogatu industrijsku baštinu na kojoj smo se razvili kao društvo otvorena je 17. svibnja u izložbenom prostoru i podrumu dvorca Batthyany.
Izložba donosi pregled palete industrijskih postrojenja nastalih na području tadašnje općine Ludbreg za vrijeme druge i treće industrijske revolucije, dakle od 1900. do 1990. godine.
Postav je koncipiran u tri dijela. – Prvi dio donosi pregled nastanka i nestanka većih tvornica na području Ludbrega, značajnijih promjena u poslovanju te pregled proizvedenih proizvoda. U drugom dijelu nalazi se velika maketa Grada Ludbrega koju smo izrađivali u suradnji s Ludbreškom udrugom mladih entuzijasta (LUMEN) i učenicima produženog boravka Osnovne škole Ludbreg. Na maketi su označene sve tvornice koje su obuhvaćene izložbom. Treći dio odnosi se na galeriju fotografija koje smo prikupili zahvaljujući bivšim radnicima tvornica i njihovim obiteljima. – objašnjava Jelena Koprek koja je uz Miroslava Vađunca i Mateu Lukić organizator izložbe u ime Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.
– Prilikom sakupljanja građe došli smo do zaključka kako bi svaka tvornica, a osobito one koje su i sada operativne, zahtijevale posebnu izložbu da se približe građanima, a osobito mladim generacijama koje danas ne znaju kako se radilo u počecima i kakav je napredak do danas. – poručio je ravnatelj Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ Branko Dijanošić.
Otvorenje izložbe popratio je i gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić. – Industrijska baština je naša povijest i ona nam je od neprocjenjivog značaja. Podaci kažu da je u ovim tvornicama nekad radilo više ljudi nego što je grad imao stanovnika. Zahvaljujem svima koji prepoznaju tu vrijednost, vrijednost korijena, baštine, kulture te u konačnici vrijednost identiteta Grada Ludbrega. Ludbreg je industrijsko središte i od toga ne treba bježati. Nadam se da će ova izložba privući još ljudi i da će oni na izloženim fotografija možda prepoznati i dio svoje obiteljske povijesti, svog identiteta i obiteljskoga nasljeđa.- kazao je tom prilikom.
Tvornice koje su obuhvaćene kroz izložbu su Mlin „Bednja“, Ciglana „Antun Blažić“, Elektra, Grafičar, Budućnost, Orah, Varteks, Razvitak, Lukaps, Metakem, Oprema, Poljoprivredno-prehrambeni kombinat i Belupo.
– Ovom prigodom zahvaljujem svim upravama trgovačkih društava koja su nam izašla u susret prilikom prikupljanja artefakata, svim pojedincima koji su se uključili u ovu akciju, učiteljicama i učenicima Osnovne škole Ludbreg te LUMEN-u. – poručio je Branko Dijanošić te dodao kako ovo nije sve što su prikupili i što će, nadaju se još prikupiti. – Trenutačno radimo pripreme za projekt virtualnog muzeja industrijske baštine, što je i trend u svijetu, da se građa prezentira na novim platformama. Ponekad naprosto nije moguće izložiti primjerice tiskarske strojeve jer su oni teški za izlaganje izvan pogona ili neku proizvodnu liniju. Međutim, možemo ih prezentirati uz pomoć digitalne tehnologije. Nadam se da će nakon ove izložbe biti još razgovora i dogovora o temi jer nam je i to prilika da se pokažemo u široj zajednici. – zaključuje.
Svi oni koji su propustili razgledati izložbu to još mogu učiniti do 6. lipnja.
|
UKRATKO O INDUSTRIJALIZACIJI LUDBREGA U samim počecima industrijalizacije, u Ludbregu su radili samo mlin i ciglana koji su tada bili u posjedu obitelji Batthyany dok je ostalo stanovništvo bilo orijentirano prvenstveno na poljoprivredu. Kasnije se mali obrtnici počinju organizirati u zadruge te tako djeluju neko vrijeme dok se zbog jačeg prezentiranja na tržištu ne udružuju i zajedno osnivaju male tvornice. Među prvima bila je tiskara „Grafičar“ koja se razvila prije Drugog svjetskog rata iz male tiskare Đure Laborca, a za njom je slijedio „Orah“ osnovan 1950. godine nakon likvidacije građevinskog poduzeća „Novator“ Ludbreg. Postolarsko poduzeće „Budućnost“ također nastaje iz zadruga da bi kasnije preraslo u jednu od najvećih industrija na području Ludbrega. Njenim primjerom krenuo je i „Razvitak“ iz kojeg se kasnije razvija „Metakem“, zatim „Lukaps“, „Oprema“ te „Belupo“. Valja istaknuti i pogon konfekcije „Varteks“ Ludbreg koji je bio rezultat integracije između tekstilne industrije „Varteks“ i konfekcijskog poduzeća „Naprijed“ te Poljoprivredno-prehrambeni kombinat koji je nastao 1964. godine i stvorio izvanrednu materijalnu, tehnološku i tehnički osnovu, kojom je mogao obuhvatiti čitave proizvodne cjeline u ratarstvu, stočarstvu i sjemenarstvu. Međutim, sve to ne bi bilo moguće bez električne centrale koju je još 30-ih godina konstruirao Viktor Fizir, a koja je osvjetljavala područje tadašnje općine Ludbreg sve do elektrifikacije koju kasnije preuzima „Elektra“. |
