U sklopu projekta „Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega“ sve vidljiviji su predviđeni elementi. Izgrađena je Kuća Somođi u sklopu kojeg se uređuje stalni izložbeni postav, uređena je šetnica, adaptiran je Hotel Crnković, uređen Zanatski trg. Zahvaljujući projektu vrijednom 18.198.748,21 kuna još jednom smo dobili priliku prisjetiti se značaja Ludbrega kroz povijest. Posebno veseli činjenica da posljednjih nekoliko godina u Ludbregu, točnije u Centru za kulturu i informiranje radi Jelena Koprek, mlada arheologinja koja je nedavno započela s angažmanom na domaćem terenu.

– U sklopu projekta „Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega“ krenulo se s uređenjem cinktora Župne crkve Presvetog Trojstva. Početkom rujna započeli su radovi na drenaži s vanjske strane cinktora, a kako se radi o zaštićenoj arheološkoj zoni bio je potreban arheološki nadzor – počinje Jelena Koprek.

Do prvog nalaza nije se dugo čekalo.

– S radovima se započelo sa zapadne strane cinktora i na dubini od 1,20 metara naišlo se na nepravilni kameni zid povezan žbukom. S obzirom na to da se iskop nije proširivao i kako nemamo sve podatke ne znamo o čemu se točno radi. Godine 2009. Hrvatski restauratorski zavod radio je sondažna istraživanja s unutarnje strane cinktora i tom prilikom su sa zapadne strane pronađeni zidovi od kojih se jedan nastavlja i s vanjske strane. Radi se o objektu nepoznate namjene kojeg se može datirati u kasnocarsko vrijeme. Kada je davne 1973. godine Arheološki muzej u Zagrebu provodio sondiranja u Ludbregu, unutar cinktora sa sjeverne strane zida pronašli su srebrnu sljepoočničarku, odnosno naušnicu od savijene žice koja završava s jednim krajem savinutim u obliku slova „S“, a koja se može datirati u 10. i početak 11. stoljeća. Pretpostavilo se da naušnica potječe iz groblja uz crkvu koje se nalazilo na mjestu današnje crkve – objašnjava arheologinja Koprek i dodaje kako su vođeni tom pretpostavkom krenuli u iskopavanje rova za drenažu sa sjeverne strane cinktora.

– Na dubini od 1,50 metara pronađeno je sedam grobova. Svi pokojnici su bili položeni na leđa i orijentirani u smjeru zapad-istok s glavama na zapadu. U nekim grobovima smo uz glavu pokojnika pronašli željezne čavle pa je za pretpostaviti da su pokojnici bili pokopani u drvenim sanducima koji su s vremenom istrunuli. U tri groba su uz pokojnika pronađeni nalazi koji ih smještaju u 10. i početak 11. stoljeća. Nalazi pomoću kojih smo datirali ove grobove su naušnice, odnosno karičice od brončane žice sa savijenim krajem u obliku slova „S“, a kakva je nađena i 1973. godine. S obzirom na to da su se u tom periodu na našem području preklapale dvije kulture sa sličnim materijalom, bjelobrdski kulturni kompleks i karantansko-ketlaški kulturni krug, tek ćemo nakon daljnjih istraživanja moći potvrditi o kojoj se točno kulturi radi – kaže Koprek i otkriva nam da su vrlo male razlike između spomenutih kultura

Pronađene nalaze očekuje čišćenje, slijedi fotografiranje, upisivanje u bazu podataka i spremanje u depo, analiza i pisanje izvješća. Kosturi se također čiste, spremaju u kutije i u depo.

– Zanimljivo bi bilo prezentirati nalaze na način da oni budu dio stalnog postava, možda ne pravi kostur već neka replika. Svakako bi ih se moglo poslati i na analizu u Institut za antropologiju da oni izvrše istraživanja kako bi se utvrdilo kojoj populaciji pripadaju, kojeg spola, koliko su stari, način života i slično – kaže Jelena Koprek.

Kada govorimo o bjelobrdskoj kulturi i arheološkim nalazištima svakako dominiraju ona u Vukovaru i Osijeku. No, ludbreško nalazište, ukoliko se potvrdi da je riječ o bjelobrdskoj kulturi, tek je manjim dijelom zasad istraženo.

– Postoji velika vjerojatnost da se točno ispod cinktora crkve i onda ispod cijele te ulice proteže groblje bjelobrdske kulture – kaže nam Jelena Koprek te otkriva kako je ispod sloja s grobovima pronađena žbukana podnica od bijelog vapna.

– Postoji vjerojatnost da se tu radi o nekom većem objektu. Vjerujemo da ćemo budućim istraživanjima moći potvrditi postojanje i karakter objekta kao i raster ranosrednjovjekovnog groblja – kaže Jelena Koprek.

Svi ovi nalazi iz ranosrednjovjekovnih grobova potvrđuju kontinuitet naseljavanja i važnost Ludbrega kroz sva povijesna razdoblja. Zanimljivo je to prvenstveno arheolozima koji u Ludbregu uistinu imaju posla.

– Ludbreg je bogat arheološki kraj s potvrđenim kontinuitetom naseljavanja i to vidimo po nalazima s raznih lokaliteta s područja ludbreške Podravine. Ono što nam dolazi je potvrda ranije ubiciranih lokaliteta i geofizička istraživanja. Jedno od najpoznatijih naselja željeznog doba koje pripada starijem željeznom dobu odnosno hallstatskoj kulturi je upravo u Sigecu Ludbreškom, zatim imamo antičke peći u Hrastovskom na položaju Vučje grlo, zaštićenu gradinu Lipa-Katalena na kojoj se nadamo budućim istraživanjima. Također možemo pratiti ostatke antičke ceste kroz cijelo ludbreško područje i imamo važan nalaz u Poljancu, a riječ je o rimskim kolima – kaže nam Jelena Koprek koja je dosad radila na brojnim istraživanjima, primjerice Vir-Smratina, Đurđevac-Sošice, tumul u Jalžabetu. Ipak, u sjećanje joj se najviše urezalo jedno. – Zasigurno mozaik u Tkonu. Tada sam radila kao studentica sa Sveučilištem u Zadru i te smo sezone istraživali moguću crkvu sv. Aleksandra. Odmah prvi dan kad smo dolazili na teren u travi sam vidjela neki nepravilni kamen, podigla sam ga i imali smo što za vidjeti. Radilo se o komadu mozaika s bijelim kockicama. Nakon toga su naravno počela zadirkivanja da ja ne trebam ni kopati da bi pronašla neki odličan predmet – zaključuje Jelena Koprek.

Mi pak vjerujemo da će najviše pamtiti upravo ona na domaćem terenu. Jer tko zna što još sve Ludbreg skriva. Predstoji nam saznati.

BRONČANE KARIČICE

U grobu 6 su uz glavu pokojnice pronađene dvije brončane karičice, svaka sa jedne strane. Ovdje se radi o tipičnim nalazima koji se mogu pripisati bjelobrdskom kulturnom kompleksu, odnosno smjestiti u 10. i početak 11. stoljeća. Desna karičica je obična sa završecima koji prelaze jedan preko drugog, dok lijeva pripada karičicama sa završetkom u obliku slova “S”.

KERAMIKA

Osim nalaza brončanih karičica, imamo mnoštvo keramike. Nažalost nije pronađen niti jedan cjeloviti nalaz keramičke posude, već samo njihovi fragmenti. Posebno se ističe jedan ranosrednjovjekovni nalaz keramike crne boje ukrašen češljastim ukrasom. Ono što se može reći je da su posude rađene na lončarskom kolu.

PODNICA I KAMENI ZID

Nakon završetka arheoloških istraživanja, prema preporuci Konzervatorskog odjela u Varaždinu, istražene površine su zaštićene geotekstilom. To se radi kako bi se pronađeni nalazi zaštitili te kako bi se omogućilo budućim istraživanjima spajanje pronađenog u jednu cjelinu.