Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ pokretač je edicije „Ludbreška razglednica“ koja za cilj ima predstaviti znamenite Ludbrežane koji su pridonijeli razvoju svojeg rodnog mjesta ili su prenijeli glas o njemu diljem zemlje i šire.

-S ponosom i sa željom da se ono vrijedno zapiše, a zapisano će ostati sačuvano, osmislili smo ovakve knjižice-razglednice. Svaka od njih je djelić sačuvanih sjećanja, evokacija uspomena na drage Ludbrežane i djela koja su stvarale vrijedne ludbreške ruke. Svaka od njih ono je najbolje što Ludbreg ima i s čime se želi pohvaliti, s radošću istaknuti. Ove knjižice poklon su svakom Ludbrežaninu, ali i razglednica koju će moći poslati dalje, pokloniti nekome. – poručila je ravnateljica gradske knjižnice, Edita Kutnjak – Zlatar.

Predstavljena životna priča i rad znamenitog sugrađana prof. dr. sc. Vladimira Filipovića

U „Ludbreškoj razglednici“ tako su svoje mjesto već pronašli Marija Winter,  Božo Hlastec, i Mladen Kerstner, a kroz razglednicu „Priče i legende iz Lodbringova grada“ predstavljene su i neke od najznačajnijih legendi vezanih uz Ludbreg.

Peto pak izdanje posvećeno je znamenitom sugrađaninu, hrvatskom filozofu prof. dr. sc. Vladimiru Filipoviću. U predstavljanju knjižice, koje je održano 14. svibnja,  sudjelovao je profesor povijesti Milivoj Dretar te sam autor knjižice, magistar filozofskih znanosti profesor Eduard Vargović.

– Ovu ideju o pisanju knjižice o profesoru Filipoviću prihvatio sam iz dva razloga. Prvi je taj što sam ga poznavao i kao profesora, ali i osobno,što se odmah nadovezuje i na drugi razlog, a  to je sam njegov lik koji je bio sjajan, izrazito jednostavan, kulturan, duhovit i nevjerojatno tolerantan. – između ostalog kazao je profesor Vargović.

Predstavljanju knjižice prisustvovao je i predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić te predsjednik Ogranka Matice hrvatske iz Koprivnice Dražen Ernečić.

Ukratko o Vladimiru Filipoviću

Vladimir Filipović rođen je 26. srpnja 1906. godine u Ludbregu, u prostoru današnje Ljekarne u ulici Ivana Gundulića. Osnovnu školu pohađao je u Novskoj, gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu. Studirao je filozofiju i slavistiku u Zagrebu, te Münchenu i Berlinu. Diplomira je 1929., a godinu kasnije i doktorirao. Radi je na gimnazijama u Karlovcu i Korenici, te kasnije postao asistent na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojoj je predavao sljedeće 44 godine. Pod njegovim vodstvom, Katedra za filozofiju izrasla je u Odsjek za filozofiju s devet katedri i 19 nastavnika i asistenata.