);
Mama, kaj ima za jesti?

Mama, kaj ima za jesti?

U ponedjeljak, 24. listopada u Centru za kulturu i informiranje Dragutin Novak održana je javna tribina pod nazivom ‘Mama, kaj ima za jesti’. Tribinu su zajedničkim snagama organizirali Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg i Rotary klub Ludbreg. O utjecaju globalnog tržišta na rast cijena hrane govorili su Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta Zagreb, Mara Bogović, voditeljica službe za stručnu podršku razvoja poljoprivrede Varaždinske županije te Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva. Predavače je pozdravio i tribinu vodio Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner Ludbreg, a dobrodošlicu im je poželio i v.d. predsjednika Rotary kluba Ludbreg Darko Marković.

S održane tribine bilježimo najvažnije utiske pa tako profesor Grgić dijeli mišljenje da su cijene hrane, izazvane ratom u Ukrajini, dosegle svoj maksimum iznad kojega vjerojatno neće ići.  

-Povećanje cijena velikim dijelom posljedica je špekulantskih kretanja s činjenicom da je najveći špekulant zapravo država. Naime, visoke cijene hrane i ostalih proizvoda korisne su za državnu blagajnu jer se bolje puni proračun. Mišljenja sam da cijene prehrambenih proizvoda ne treba ograničavati već da socijalno ugroženim skupinama ljudi, u ovom razdoblju krize, treba dati vaučere. Što se tiče nedovoljne proizvodnje hrane događa se rasprodaja zemljišta na području Banovine koja je bila pogođena potresom. Naime, tamo stranci nepoznatog identiteta, putem odvjetnika i javnih bilježnika, kupuju jeftina zemljišta na kojima će raditi naši ljudi za strane investitore i u konačnici kupovati skupu hranu koju su zapravo sami proizveli – naglasio je profesor Grgić.

Profesorica Bogović govorila je o strukturi proizvodnje te o problemu samodostatnosti.  

-U Hrvatskoj dovoljno proizvodimo samo kukuruz, pšenicu i soju koju i izvozimo, ali istovremeno uvozimo brašno, pekarske proizvode i sojinu sačmu. Nedovoljno, samo na oko četiri posto obradivih površina, proizvodimo voće i povrće. Mineralna gnojiva su trostruko skuplja, a suša je ove godine u Varaždinskoj županiji smanjila urod za čak do 60 posto – rekla je profesorica Bogović.

 Na policama naših dućana, ali i u hotelima lako je pronaći banane, ali ne i domaće jabuke.

-Politika i proizvođači često ne poštuju preporuke struke pa tako imamo slučajeve da se čak 9 tisuća kuna po hektaru dobiva za nasad oraha koji ne rode te 5 tisuća kuna po hektaru za ekološke pašnjake na kojima nitko nije na ispaši. U Hrvatskoj je samo 4 tisuće isporučitelja mlijeka, a mlijeko je gotovo najvažnija namirnica za djevojke i žene poradi sprječavanja osteoporoze – rekao je Josip Haramija.

Posjetitelj tribine bio je i Alen Sabol koji smatra da su potpore pojedinim velikim poljoprivrednim proizvođačima prevelike, da država treba svima uzimati manje te stvoriti jednake uvjete kako bi poljoprivreda oživjela i kako bi i mali proizvođači mogli biti konkurentni.

Ravnatelj gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner Ludbreg Stjepan Stjepić najavio je kako priprema novo druženje na tribini o demografiji.

error: Sadržaj je zaštićen !!
Skip to content