Iako je navedeno izdanje iz tiska izašlo još početkom studenog prošle godine, zbog svima poznate epidemiološke situacije njegovo predstavljanje u Ludbregu bilo je prolongirano sve do zadnjeg dana kolovoza ove godine.

S obzirom na to da se radi o vrlo vrijednom zborniku koji se, tijekom godina izlaženja, dotakao gotovo svih aspekta ljudskog djelovanja na području naše Podravine, za razgovor o njemu nikad nije kasno.

-Dao sam si truda pa sam malo pobrojao koliko radova je do sada objavljeno u ovim godinama izlaženja zbornika. Došao sam do brojke od oko 1520 različitih stručnih, znanstvenih, književnih, literarnih naslova što je jedan impozantan broj. – istaknuo je Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’ prilikom predstavljanja zbornika radova koje se u suradnji s Muzejom grada Koprivnice održalo u svečanoj dvorani dvorca Batthyany.

Stjepan Stjepić

I ove je godine u Podravski zbornik ušlo po 12 članaka i 12 priloga, omjer radova koji se već nekoliko puta pojavio u posljednjim brojevima popunjavajući publikaciju od preko 300 stranica.

– Napravljeno je 800 primjeraka kao i prošle godine. Svake godine nastojimo pokriti sve regije naše Podravine, jer je upravo Podravski zbornik jedina preostala publikacija tog tipa u Hrvatskoj. Zahvaljujem se Ludbrežanima što prate naš rad. Ludbreg je uvijek bio dio Podravine, stoga će i u Podravskom zborniku uvijek biti dio posvećen ludbreškim pričama i temama. – istaknuo je Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice te urednik Podravskog zbornika.

Robert Čimin

O sadržaju Zbornika govorila je izvršna urednica Vesna Peršić Kovač. – Osnovna poveznica interdisciplinarnom pristupu u Zborniku je regionalno područje koje pokriva, a odnosi se na Podravinu od Ludbrega do Pitomače. Kako bi svoje mjesto u ovom godišnjaku Muzeja grada Koprivnice koji redovito izlazi još od 1975. godine pronašli autori različitih afiniteta i mogućnosti, Zbornik je podijeljen na tri cjeline. Prvu čine članci, opsežniji stručni radovi do 25 kartica teksta popraćenog slikovnim prilozima, druga je namijenjena prilozima – kraćim popularnim radovima koji mogu biti ilustrirani manjim brojem slikovnih priloga, a treću čine književni prilozi. Stalne rubrike u Zborniku su još i Podravsko nakladništvo koja pruža detaljan bibliografski opis publikacija nastalih u Podravini i o Podravini te Podravske kronike koje bilježe zanimljivosti i važna društvena zbivanja tijekom godine dana u Koprivnici i susjednim općinama – kazala je Peršić Kovač.

Vesna Peršić Kovač

Među radovima nalaze se i tri posvećena temama ludbreškog kraja.

Rad povjesničara i člana uredništva Zbornika Milivoja Dretara ‘Ludbreg u zadnjim mjesecima Drugog svjetskog rata’ posvećen je 80. godišnjici završetka najvećeg sukoba u povijesti čovječanstva i događajima na širem ludbreškom području 1945. godine. Marko Vitez autor je rada ‘Franjo Kajfež, podravski kralj apaurina’. Riječ je o poznatom farmaceutu, meceni i političaru rođenom 1936. u obližnjem Martijancu. Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja krapinskih neandertalaca, u radu ‘Palentološki nalazi Podravine’ osvrnuo se na tragove najstarije ludbreške prošlosti, doba kada su ovdje obitavala krda divljih goveda, bizona i mamuta, a čije ostatke i danas možemo pronaći.

Napomeni još kako je književne priloge ovog izdanja po prvi puta uredila Lidija Novosel, profesorica hrvatskog jezika iz Ludbrega.

Lidija Novosel

U programu predstavljanja sudjelovala je i viša kustosica Helena Kušenić koja je Ludbrežane upoznala s radom Ivana Večenaja kojem je u povodu 100. obljetnice rođenja posvećena i naslovnica Zbornika, te Aleksandar Horvat koji je interpretirao nekoliko književnih priloga po odabiru profesorice Lidije Novosel.

Već spomenuti povjesničar i člana uredništva Zbornika Milivoja Dretara koji je ujedno i vodio predstavljanje za kraj je dodao kako je ovogodišnje 47. izdanje Podravskom zbornika već u svojoj završnoj fazi i da možemo očekivati još više radova koji uključuju Ludbreg. Do tada, ukoliko još niste, istražite 46. izdanje. Potražiti ga možete u Gradskoj knjižnici i čitaonici ‘Mladen Kerstner’.

Milivoj Dretar