Početkom studenoga 2021. svjetlo dana ugledao je novi 47. po redu Podravski zbornik, dugogodišnja publikacija Muzeja grada Koprivnice koji kontinuirano izlazi od 1975. godine. U njegovoj pripremi sudjeluje velik broj stalnih ili povremenih suradnika. Članova uredništva i glavnih urednika.

Podravski zbornik pokriva regionalno područje Podravine od Pitomače do Ludbrega, okuplja brojne autore koji svojim radovima obrađuju različite teme i područja, pružajući na taj način korisne informacije velikom krugu zainteresiranih čitatelja i korisnika.

Njegovo predstavljanje ludbreškoj publici, zbog svima znane epidemiološke situacije, održano je tek jučer, 24. ožujka, u vijećnici Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’. U predstavljanju je sudjelovala izvršna urednica i etnologinja Vesna Peršić Kovač, te članovi uredništva prof. Milivoj Dretar i prof. Lidija Novosel.

– Ovogodišnji zbornik koji je tiskan u 800 primjeraka donosi 10 članaka, 14 priloga, predstavlja radove troje književnika, a na kraju se nalazi udomaćeno Podravsko nakladništvo i Podravske kronike. Iako zbornik nikad nije posvećen konkretnoj osobi ili samo jednoj temi, znakovita je fotografija na naslovnici, koja u ovom izdanju prikazuje kipara Ivana Sabolića kojemu se ove godine obilježava stota godišnjica rođenja i koji je svojim djelovanjem obilježio umjetnički rad, ne samo Peteranca i Koprivnice, već Podravine, ali i Hrvatske. – istaknula je izvršna urednica koja je potom prisutnima ukratko prezentirala sadržaj samog zbornika.

O Ludbregu i ludbreškom kraju dosad je ispisano na stotine stranica, a iznimka nije bio ni ovaj broj.

Ludbreški kraj zastupljen je s tri članka. Dr. Dragan Damjanović pozabavio se vrijednim ikonostasom u pravoslavnoj crkvi svete Petke u Bolfanu. Ikonostas je izmješten iz objekta za koji je prvotno izrađen i završio je na sasvim drugom kraju Hrvatske. No, za njega je to sretna okolnost jer je ostao sačuvan i obogaćuje kulturnu baštinu ludbreškog područja.

Dr. Irena Galić Bešker iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice pronašla je knjižnicu obitelji Patačić koja je do 19. stoljeća bila u dvorcu Martijanec. – Obiteljska knjižnica obitelji Patačić sastoji se od vrlo zanimljivih knjižica. Ona je sakupljana generacijama i postupno je uklopljen u knjižnični fond. Kada sam počela istraživati ustanovila sam da je sačuvana gotovo u cijelosti. – kazala je prilikom predstavljanja ove teme ludbreškoj publici.

Profesor Milivoj Dretar intervjuirao je grofa Nikolausa Draškovića o stanju dvorca na Velikom Bukovcu i planovima obnove. – Velikobukovečko gospodarstvo stoljećima je slovilo kao uzorno uređeni posjed, a grofovi Drašković cijenjeni su kao dobročinitelji. U Velikom Bukovcu sagradili su obiteljski dvorac te župnu crkvu sv. Franje Asiškog. Posjed je agrarnom reformom bitno smanjen nakon Prvog svjetskog rata, a već tijekom Drugog svjetskog rata ne funkcionira kao prije. U jeku rata, zadnji vlasnik grof Pavao sa suprugom Elizom i djecom napušta Bukovec i nikad se više nije vratio u Hrvatsku. Dvorac je opljačkan, a posjed je preuzela država. Tek 1992. godine tadašnja Općina Ludbreg vratila je dvorac u Velikom Bukovcu Draškovićima. Bio je to prvi dvorac u Hrvatskoj vraćen nekom predratnom vlasniku. Današnji vlasnik je grof Nikolaus Drašković kojem je prebivalište u Austriji, ali često dolazi u Hrvatsku. – ispričao je Milivoj Dretar, a što mu je grof Drašković kazao o obnovi dvorca doznajte u Podravskom zborniku.

Izlaganje o svojoj temi ludbreškoj je publici održao i profesor kemije i biologije Mišo Rašan iz Prelog. Govorio je o europskim dabrovima koji su česti stanovnici starog rukavca rijeke Drave.

– Sve se više ljudi kod nas žali na te europske dabrove, da su se prenamnožili, da čine štetu i tako dalje. Međutim treba si postaviti pitanje tko je zapravo kome oduzeo teritorij i stanište? – istaknuo je između ostalog.

Ludbreg je ovog puta zastupljen i u književnim prilozima.

U književnim prilozima objavljen je rad ludbreškog autora Aleksandra Horvata. Radi se o eseju s putopisnim i pripovjedačkim elementima zavičajne tematike. O književnim prilozima govorila je urednica prof. Lidija Novosel.

– Moj zadatak je zapravo pratiti lokalno recentno stvaralaštvo, pronaći autore i napraviti stručnu procjenu i odabrati ono što bi bilo pogodno za objavi. Nit vodilja je propagirati ono autentično, ono lokalno. Politika uredništva je da se ne zanemari one već renomirane autor, ali i da se uvijek da prilika mladim snagama, da se pojave svježa imena. U ovom zborniku predstavljena su tri autora i drago mi je da je jedan od njih baš iz Ludbrega. – poručila je.

Spomenimo i kako su u predstavljanju sudjelovali i učenici OGŠ Ludbreg, Daria Rusak, Marija Havaić i Marcel Dodlek koji su prisutne počastili s dvije glazbene izvedbe, te Ksenija Mihin i Aleksandar Horvat kao interpretatori književnih priloga.