Na konferenciji za novinare održanoj u Uredu gradonačelnika Dubravka Bilića, uz program manifestacije Dan Centra svijeta o kojoj više možete doznati na posljednjoj stranici naših novina, predstavljena su i dva nova turistička sadržaja.

-S obzirom da je za nas turizam jako važan, i prošle smo godine zabilježili rast turističkih dolazaka i noćenja u našem gradu, odlučili smo turistima ponuditi još dva turistička sadržaja koja povezuju bogatu kulturnu povijest grada Ludbrega i prezentirati ih na turistički način. Prvi je gotov, a to je glazbena razglednica grada Ludbrega koja obuhvaća izvod iz bogate pjevačke prakse troje ludbreških glazbenih umjetnika Franje Petrušanca, čuvenog htrvatskog basa, Tomislava Mužeka, tenora, i Dubravke Krušelj-Jurković, sopranistice, koji će svojim glasom pričati priču o Ludbregu. Taj cijeli paket sastavljen je od zanimljivih turističko-promotivnih fotografija, odnosno razglednica čime smo kreirali još jedan zanimljiv turistički suvenir – rekao je gradonačelnik Bilić te najavio skori početak drugog projekta, Kajkavski poetski gartlic.

– Uskoro krećemo s projektom „Kajkavski poetski gartlic“ odnosno vrt. Na različitim lokacijama predstavit ćemo ponajbolje kajkavske pjesnike i tako Ludbreg učiniti jedinstvenim u ovom dijelu Hrvatske. Namjerama nam je kod parka dvorca Batthyany postaviti pločice kao na trgu Centra svijeta gdje bismo periodično dodali novu ploču velikih kajkavskih pjesnika, pisaca, književnika, umjetnika općenito. Počet ćemo ubrzo s Mladenom Kerstnerom, Franom

Galovićem i Božom Hlastecom, s time da su Mladen Kerstner i Božo Hlastec naši ludbreški književnici, odnosno pjesnici – kazao je Bilić.

Po jednu njihovu pjesmu ili prozni uradak objavit ćemo na cesti. Na pločniku ćemo otisnuti tekst pjesme, a putem web aplikacije omogućit ćemo da se cijela pjesma pročita na stranicama Turističke zajednice grada Ludbrega. Na taj način želimo njegovati kajkavsku riječ, kajkavski jezik i ono što su nam ludbreški kajkavski pjesnici ostavili u naslijeđe, ali i na neki način prikazati kratku povijest kajkavske književnosti na otvorenom.

Cijeli projekt obuhvatiti će 20-ak pjesnika, od Krleže, Galovića, Domjanića do suvremenih autora – zaključio je gradonačelnik.