Dobro je poznato da kraći zimski dani, manjak sunčeve svjetlosti i povećane energetske potrebe organizma stvaraju želju za kaloričnijom hranom i time nas dovode u opasnost za povećanjem masnih naslaga. Ohrabrujuće u tome je da nije tako loše, ako dobijemo koji kilogram viška, ali je svakako bolje ne pretjerivati jer poznato je da će nam ti kilogrami itekako smetati dolaskom toplijih dana, a previše kilograma nije dobro niti za naše zdravlje.
U zimskim danima organizmu treba više kalorija, a njih prvenstveno dobivamo iz žitarica. Tu svakako možemo napraviti neke promjene. Ako često koristimo rižu, pšenicu, kukuruz (tjestenina, palenta), jednostavno možemo dodati neke druge žitarice još bogatije nutrijentima i puno lakše za probavu pa i generalno zdravije za organizam. To mogu biti ječam, heljda, zob i proso. Heljda nam je tu doista važna jer ona ima tu važnost da grije organizam.
Mahunarke i zeleno povrće prava su zimska hrana jer obiluju vitaminima i mineralima, jačaju organizam i daju nam energiju potrebne da se izborimo brojnim faktorima koje utječu na naše zdravlje tijekom zimskih dana.
I da ne zaboravimo na tradiciju, pa ćemo se prisjetiti što se nekad kuhalo zimi. Nekad se domaće kiselo zelje s mesom uglavnom pripremalo nedjeljom jer se meso jelo samo jednom u tjednu. Puno su se kuhala jela s kiselom, ali i slatkom repom. Jedno od neizostavnih zimskih jela bila je hladetina, posebni specijalitet vezan uz kolinje, baš kao i domaće krvavice. Zimi su se često pripremale kukuruzne zlevanke, žganci, šrotana kaša s kosanom mašću i mnogi drugi domaći specijaliteti. Domaći kruh se pekao gotovo svakodnevno, a često je upravo to bio onaj mirisni kukuruzni.
Upravo te osnovne i zdrave namirnice i danas su temelj pripreme zdravih obroka.
Domaći kukuruzni kruh (baš kako se pekao nekad)
Sastojci i priprema: 1 kg kukuruznog brašna popariti s oko pola litre vrele vode (da ne bude ni pretvrdo ni premekano) to domaćica mora sama ocijeniti. Promiješati i ohladiti. Staviti oko 1 kg raženog ili crnog brašna tip 1100, kvas koji se prethodno razmuti u malo mlijeka i šećera. Dodati sol i zamijesiti mlakom vodom, dok se tijesto ne počne odvajati od posude. Staviti u kalup gdje će se peći i kruh premazati smjesom od brašna i vode (da kruh ne ispuca) i stavi se peći. Ovakav kruh nekad se često pekao u zidanoj krušnoj peći.
Pogačice s čvarcima
Nekad su ih domaćice često pripremale baš u vrijeme kolinja i to od ostataka sitnih čvaraka. Čini mi se da se danas ne pripremaju često, a onaj okus pogačica koje je pripremala moja mama ne mogu pogoditi iako ih pripremam svake sezone. Možda je upravo tajna bila u pravim domaćim čvarcima.
Pripremam ih na dva načina :
Pogačice s kvasom: 2 dag kvasa, 2 dl toplog mlijeka, 1 žličica šećera, 2 žličice soli, 2 velike žlice vrhnja, 10 dag otopljenog maslaca, 1 žličica crvene slatke paprike, na vrh noža kajenskog papra, 1 jaje, pola kilograma glatkog brašna tip 550, oko 20 dag mljevenih čvaraka.
Priprema: Kvas namočiti u toplom mlijeku sa šećerom, kad se zapjeni dodati sve sastojke osim čvaraka i zamijesiti. Zatim razvaljati, na polovicu staviti čvarke, preklopiti i ponovo valjati, ponoviti postupak nekoliko puta. Rezati čašom ili na kockice po želji. Prije pečenja ostaviti da se pogačice dižu, pa ih premazati žumanjkom i peći.
Pogačice s praškom za pecivo: 400 g glatkog brašna T 550, 100 g kukuruznog brašna, 1 prašak za pecivo, 3 dl mlijeka, 2 velike žlice vrhnja, 10 dag maslaca, 2 žličice soli, 1 žličica mljevene crvene paprike, na vrh noža mljevenog papra, mljeveni čvarci (oko 10 dag) ili kulen narezan na kockice, 1 jaje za premazivanje.
Priprema: Zamijesiti sve sastojke, umjesto čvaraka možete dodati kulen narezan na kockice, tijesto razvaljati, rezati okruglim kalupom ili čašom i prije pečenja premazati žumanjkom.
Pogačice je dobro pripremiti kroz tjedan, kao dodatak uz neko varivo. Znamo da su variva ili jela sa žlicom omiljena u zimskoj prehrani.
Ona su izdašna i uvijek se mogu dodatno obogatiti suhim mesom, špekom ili domaćim kobasicama. Jedno od omiljenih jela sigurno je grah ričet.
Ječam je vrlo zdrava žitarica i jako se lijepo slaže s grahom i povrćem te daje punovrijedni obrok. Preporučuje se jesti ga što češće zbog hranjivih tvari i povoljnog djelovanja na zdravlje. Neka vam hladne zimske dane ugrije varivo od ječma, odnosno ričet za kojeg se kaže da je najpoznatije jelo sjeverozapadne Hrvatske.
Pirove lepinjice
Ove lepinjice su nešto posve jednostavno, ali tako finog okusa i uz dodatak umaka pravi specijalitet.
Sastojci: 400 g pirovog brašna, 1 žličica šećera, 2 žličice soli, 1 prašak za pecivo, 2 dl mlakog mlijeka.
Priprema: Zamijesiti tijesto, razvaljati i okruglim kalupom ili čašom rezati lepinjice. Peći ih na vrućoj masti, staviti na upijajući papir i poslužiti uz umak po želji. Moj prijedlog za umak: 1 grčki jogurt, nasjeckani češnjak, sitno nasjeckani peršin i po želji malo mljevene crvene paprike, sol po ukusu.
Željka Namesnik