);
Kajkavski poetski gartlic: Nek nas te dišeče rožice podsjećaju na moć književnosti i jezika kojom je napisana

Kajkavski poetski gartlic: Nek nas te dišeče rožice podsjećaju na moć književnosti i jezika kojom je napisana

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg posljednjih godina provodi projekt Kajkavski poetski gartlic. Poticaj za ovaj projekt dao je sam gradonačelnik Dubravko Bilić s ciljem njegovanja kajkavske riječi, kajkavskog jezika, ali i prikazuje kratku povijest kajkavske književnosti na otvorenom.

Ludbreg je danas domaćin Znanstvenog skup Četiri i pol stoljeća kajkavske pismenosti koji je organiziran povodom velikoga kajkavskog jubileja, 450. obljetnice objave kajkavskoga prvotiska. Kajkavski editio princeps, prva tiskana kajkavska knjiga pravni je priručnik Ivana Pergošića, Decretum, objavljen 1574. godine u Nedelišću. Tim povodom HAZU zavodi; Zavod za lingvistička istraživanja iz Zagreba i Zavod za znanstveni rad u Varaždinu organiziraju znanstveni kajkavološki skup koji se održava od 23. do 25. svibnja 2024. u kajkavskim gradovima – Varaždinu i Ludbregu.

Uoči početka skupa u Ludbregu danas su u parku dvorca Batthyany postavljeni cvjetovi sa zanimljivim napisima. Na cvjetovima se odaje počast jeziku čije rukom pisane tragove pronalazimo još na prijelazu s 11. na 12. stoljeće.

 – Na pola puta od tad do danas, 1574. godine tiskana je prva kajkavska knjiga, Decretum Ivana Pergošića. Za njom su uslijedili raznovrsni kajkavski tekstovi, od pravnih, matematičkih, medicinskih, ekonomskih, preko onih o bontonu, astrologiji, kulinarstvu i gospodarstvu pa sve do jezično virtuoznih kakva je lijepa kajkavska književnost – objašnjava Bojana Schubert koja je odabrala stihove i frazeme za Kajkavski poetski gartlic. Dodaje kako u ludbreškom gartlicu  su istaknuli tek nekoliko kajkavskih prkosa, starijih dopreporodnih, pučkih frazeoloških i novijih – ovostoljetnih.

– Nek nas te dišeče rožice podsjećaju na moć književnosti i jezika kojom je napisana, jezika vjekovnoga koji bez pomoći institucija i zakona uporno nastavlja živjeti, bujati i s ponosom oplemenjivati svoj i naš poetski vrt – kaže Bojana Schubert.

error: Sadržaj je zaštićen !!
Skip to content