U prvo proljetno povrće ubrajaju se šparoge, koje zasluženo nose epitet zdrave hrane, pa čak i lijek zbog svog prehrambenog sastava. Mnogi ljubitelji šparoga obožavaju uglavnom divlje zelene šparoge, ali za sve one kojima nisu dostupne svakako će uživati u domaćim vrtnim šparogama. Sezona divljih šparoga je u razdoblju od ožujka do lipnja, dok se kultivirane na policama većih trgovačkih centara mogu naći tokom cijele godine. Berba šparoga u našim krajevima kreće od travnja i traje negdje do srpnja.

Čudno je da nema većeg uzgoja šparoga jer naša zemlja obiluje obradivom zemljom, a poznato je kako je šparoga sve cjenjenija namirnica zbog posebnog okusa i nutritivnih vrijednosti. U Hrvatskoj se godišnje ubere tek 8 – 10 tona. Vodeći svjetski proizvođači šparoga su Kina i Peru.

Zelene šparoge su najzastupljenije vrtne šparoge, a okus im je intenzivniji od bijelih. Bijele se uzgajaju prekrivene pijeskom kako bi se spriječila fotosinteza i stvaranje klorofila koji im daju zelenu boju. Prekrivaju se i crnom folijom koja služi kako bi što prije nikle. Divlje šparoge rastu u prirodi u Primorju, tanki izdanci u sklopu bodljikavog grmlja vrlo su intenzivnog okusa i pomalo gorki. Najukusniji su početkom sezone.

Prehrambena vrijednost šparoga

Šparoge su niskokalorične, bogate vitaminima, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju. Nutritivna istraživanja su pokazala da su siromašne kalorijama, ali su sjajan izvor folata i kalija te antioksidansa. To šparoge čini idealnom namirnicom za zdravlje srca, a budući da je bogata kalijem čuva i zdravlje kostiju jer smanjuje gubitak kalcija iz kostiju. Od mnogih dobrobiti za zdravlje šparoge su odličan izvor vitamina B6, magnezija i cinka te vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E.

Šparoge u kulinarstvu

Pripremaju se na razne načine širom svijeta. U Azijskoj kuhinji najčešće se kombiniraju s mesom i jedu pržene. U Francuskoj se kuhaju u vodi na pari i poslužuju s umakom, maslinovim uljem, rastopljenim maslacem ili parmezanom. Jedu se i pečene na žaru, a koriste se i u juhama i umacima. U našim krajevima najčešće se pripremaju u omletima, rižotu, pitama ili salatama.

Šparoge su se nekad posluživale samo na bogataškim stolovima, a zanimljivo je da su bile i na jelovniku posljednje večeri na Titanicu, 14. travnja 1912. godine.

Šparoge je poželjno pripremiti za jelo odmah čim se uberu ili kupe, a u hladnjaku mogu stajati 4 – 5 dana. Domaća šparoga kuha se 5 do 8 minuta, ovisno o debljini. Ako želite biti sigurni da je šparoga dovoljno kuhana, probodite je vilicom ili jednostavno probajte.

Uzgojite šparogu u svom vrtu

Sade se ujesen na dobro pognojenom tlu, znači da ukoliko ih želite posaditi ove jeseni što prije ih morate posijati u čašice. Prvih godina daju tek male, a velike izdanke tek od četvrte godine uzgoja. Bitno je odabrati dobro mjesto za sadnju, jer će na njemu šparoga rasti 15–ak godina. Šparoga voli toplija podneblja s puno sunca i humusno tlo, ne voli vjetar, ali će podnijeti i veće hladnoće. Šparoga treba puno vlage jer u protivnom može postati gorka i neukusna.

Danas su šparoge dostupne svima, možemo ih uspješno uzgojiti u našim vrtovima, no nažalost premalo se uzgajaju, pa ih tako možemo kupiti samo u većim trgovinama. Nažalost, nema ih na našoj ludbreškoj tržnici.

Veseli me što ih imamo u svom vrtu (zahvaljujući suprugu koji ih je prije nekoliko godina posadio) pa tako imamo prilike uživati u finim jelima sa prvim proljetnim povrćem iz našeg vrta.

U nastavku vam donosim recept za jedan zdravi obrok sa šparogama.

                                                                                                    Željka Namesnik