Bez obzira na sve okolnosti advent koji nas nadom, mirom, radošću i ljubavlju uvodi u Božić, slavimo i obilježavamo ga u svom domu uz najužu obitelj, ali u mislima na one koji nisu uz nas. Najljepše je zapravo kad je cijela obitelj uključena u sve pripreme oko blagdana, slično je baš kao što je i nekad bilo….
O Božićnim običajima u našem kraju (Zabilježeno prema pričanju starije mještanke Marije Rajh koja nažalost više nije s nama)
Pred blagdan Božića su velike pripreme u crkvi i u našim domovima. Vrijeme do Božića su četiri adventske nedjelje, a simbol kojim obilježavamo dolazak Božića je adventski vjenčić s četiri svjećice. Svake nedjelje do Božića palimo po jednu svijeću. Početak dolaska Božića obilježava se i posebnim misnim slavljima, a to su mise zornice. Na dan sv. Barbare 4. prosinca ili 13. na dan sv. Lucije sije se pšenica kao simbol katoličkog života. U pšenicu kad proklija stavlja se svijeća, a zajedno s adventskim vjenčićem ukras je blagdanskog stola.
Za taj veliki blagdan domaćini se osiguraju s drvima, a domaćice s hranom i slasticama. Na Badnjak se cijeli dan posti do večere. Svečanosti Badnje večere počinju ranim mrakom. Domaćin priprema plahtu slame, a domaćice hranu koja ima svoj raspored od početka večere, pa do jutarnjih sati kada se dođe od polnoćke. Domaćica prostire stol na koji ispod stolnjaka stavlja malo sijena, a u svaki kut malu repu. Na stol stavlja upaljenu svijeću i košaricu s raznim sjemenjem, koje se koristi u poljoprivredi. Kad na Badnjak padne mrak, u stanu mora biti sve u mraku. Kada se začuje glas zvona s crkve, domaćin uđe u kuću s plahtom slame i upaljenom svijećom. Ostali ukućani čekaju u kući. On stavi slamu na pod i upali svijetlo. Gazda kuće počinje molitvom. Svi ukućani zajednički se pomole, sjednu oko stola i počinju s večerom. Domaćica poslužuje hranu koja nije masna, a jede se suho voće, kompoti od različitog sušenog voća, žganci s mlijekom ili slična posna hrana. Poslije večere počinje kićenje bora, a slama se prostire po podu na koju legnu djeca. Poslije večere i kićenja bora sprema se na polnoćku. Kad se dođe s polnoćke jede se juha, pečenka, razni kolači i pije se vino i razna druga pića. Kad djeca zaspu stavljaju im se pokloni ispod bora da ih pronađu ujutro kad se probude. Čim se razdani kućanica ide po vodu na bunar i baca u njega jabuku kao dar vodi, jer voda znači život. Za doručak se jede kao i kad se došlo s polnoćke, a zatim se sprema na misu. Na Božić se ne ide po susjednim kućama. To se može na Štefanje ili druge blagdanske dane. Cijelo predbožićno vrijeme se na neki način posti i jede se manje masna hrana nego inače. Bor ostaje okićen do blagdana Svijećnice.
Za ovogodišnje blagdane predlažem da isprobate jednu novu slasticu, s okusom koji svi vole, a izgledom malo drugačije i svečanije.
Punjeni čupavci
Biskvit: 4 jaja, 8 žlica šećera (miksati cijela jaja), 16 žlica brašna tip 400 ili 550, 1 čaša ulja, 1 čaša mlijeka, 1 prašak za pecivo. Smjesu peći u većem limu. Ohlađeni biskvit rezati u krugove.
Krema: 20 dag čokolade, 20 dag margarina, 3 dl mlijeka, oko 10 dag šećera, malo prokuhati uz stalno miješanje
Izrezane biskvite uvaljati u čokoladu i kokos. Puniti kremom.
Krema: 1 puding od vanilije, 1 jaje (cijelo), 3 dl mlijeka, 12 dag šećera, 1 vanilin šećer. Polovicu mlijeka kuhati u ostatak pjenjačom izmiješati puding i jaje i ukuhati u vrelo mlijeko uz stalno miješanje.
U ohlađenu kremu umiješati 10 dag maslaca ili margarina.
Željka Namesnik
