– Sve do 2020. susreta je uvijek bilo više nego zbornika, a onda je koronavirusna pandemija spriječila susret uživo, ali nije zaustavila izlaženje zbornika i tako smo od prošle godine na jednakome broju susreta i pratećih haiku izdanja. Ove je godine ta brojka jubilarna. – u predgovoru novog 25. Haiku zbornika ističe Boris Nazansky koji ga uređuje uz Alenku Zorman.

Upravo je predstavljanje novog zbornika bio središnji događaj ovogodišnjeg 25. Haiku susreta koji se danas, 11. lipnja, održao u Ludbreg. Tridesetak je zaljubljenika u haiku nestrpljivo iščekivalo da odzvoni podne ne bi li u svečanoj dvorani dvorca Batthyany započelo predstavljanje ovog međunarodno poznatog i priznatog zbornika.

Osvrćući se na proteklih 25 godina haiku susreta evidentno je da je Ludbreg kao centar svijeta zaslužio primat središnjega grada haiku-pjesništva koji je prerastao lokalne okvire te doživio međunarodnu reputaciju što iz godine u godinu potvrđuje sve više eminentnih haiku-pjesnika koji se javljaju iz najpoznatijih zemalja svijeta koje cijene haiku.

– Na ovogodišnji natječaj svoje je haikue poslalo sto četrdeset četvero (144) autora iz Hrvatske (80), Srbije (15), Bosne i Hercegovine (10), Slovenije (7), Bugarske i Italije (po 5), Poljske i Sjedinjenih Američkih Država (po 3), Crne Gore, Kanade i Mađarske (po 2), Belgije, Grčke, Filipina, Francuske, Indije, Njemačke, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Švicarske i Velike Britanije po 1. – istaknuo je u ime domaćina Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’, ravnatelj Branko Dijanošić.

Ukupno su, zajedno s haikuima pristiglim za natječaj “Afrodita”, stigla 764 haikua od čega je u zbornik uvršten 450 haiku. Po jedan objavljeni haiku ima devetnaestero autora, po dva četrnaestero autora, po tri pedesetero autora, po četiri tridesetero autor, po pet osamnaestero autora i po šest haikua desetero autora.

Neki od njih prisustvovali su Haiku susretu pa su prema tradiciji svoje haikue i pročitali.

Nagrada Gavran

I ove je godine održan natječaj za haiku ‘Gavran’ koji se organizira u čast i na sjećanje na utemeljitelja ludbreških Haiku susreta Zdenka Oreča Gavrana.
Ovogodišnja tema bila je mladi. Haikue je na natječaj poslalo 76-ero autora iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Bugarske, Belgije, Crne Gore, Irana, Kanade, Kine, Mađarske, Nepala, Njemačke, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Švicarske i Velike Britanije. Haikue su ocjenjivali hrvatski pjesnici haikua Enes Kišević i Boris Nazansky.

Prvo mjesto otišlo je u Italiju Jacopu ‘Flaminiusu’ Rubinu, drugo mjesto Jeleni Stanojčić, a treće Tonki Lovrić.

Nagrada ‘Afrodita’

Dodijeljena je i jedinstvena nagrada ‘Afrodita’ koju dodjeljuje Mirko Varga za najbolje erotske haiku.

– Susret se održava 11. lipnja. Ako pogledamo simboliku, jedan plus jedan je dva, plus šest je osam, a osam se smatra sretnim brojem u Japanu i Kini. Ja sam stoga odlučio da ću danas dodijeliti čak osam nagrada i to pet trećih, dvije druge i jednu prvu. – istaknuo je Varga.

Prvo mjesto za najbolji erotski haiku ove je godine otišlo u SAD. Dobitnik nagrade je Edward Cody Huddleston.


Napomenimo i kako su sudionici haiku susreta osim u japanskoj poeziji imali prilike uživati i u maloj prigodnoj izložbi bonsai drvca koju je upriličila ludbreška Bonsai udruga ‘Sjeverozapad’, zatim u izložbi slika velikana hrvatskog slikarstva Vilima Svečnjaka, origami radionici pod vodstvom ludbreškog origami stručnjaka Dragutina Gerića, te u šetnji ludbreškom šetnicom i Otokom mladosti gdje su posjetili japanski vrt u kojem je postavljena spomen ploča Zdenku Oreču te metalna konstrukcija ždrala.

Susreti haiku pjesnika u Ludbregu postali su tradicija, a sam grad prepoznat je kao jedan od gradova – centara haiku poezije.

Zato Boris Nazansky, jedan od urednika zbornika, u svom predgovoru poručuje ljubiteljima haiku pjesništva tj. piscima ali i onima koji će to postati krasnu poruku: Neka se i ubuduće, svake godine iznova, zanjišu novi i sve zreliji plodovi na granama vazdazelenog ludbreškog haiku stabla!
– Saditelj drveća Zdenko Oreč (ne sam, ne zaboravimo Vladimira Devidéa, Zvonka Perovića, Franju Vrtuleka, Dubravka Bilića, Mirka Vargu kao i sve sudionike prvog domjenka) doista je, premda taj put možda i nije znao da je tako, sad već pomalo daleke 1997. zasadio vazdazeleno haiku stablo čvrsta korijena, snažnih žila i okrepljujućih sokova. – istaknuo je Boris Nazansky.