Čakovečki pedijatri liječe i zbrinjavaju malene pacijente pedijatrijske ambulante u Ludbregu

Čakovečki pedijatri liječe i zbrinjavaju malene pacijente pedijatrijske ambulante u Ludbregu

Pred punih godinu dana ludbreška pedijatrica dr. Štefanija Iveković-Prepolec  koja je dugi niz godina nesebično djelovala u pedijatrijskoj ambulanti u sklopu Doma zdravlja Ludbreg započela je svoje umirovljeničke dana. Njeno mjesto, zbog manjka specijalista ovakve vrste na našem području, preuzeo je tim od četiri liječnika pedijatra iz čakovečke bolnice na čelu s dr. Dejanom Balažinom, inače voditeljom Odjela za pedijatriju Županijske bolnice Čakovec.

Dr. Dejan Balažin 22. travnja proslavio je svoj 44. rođendan. Osnovnu školu pohađao je u Svetoj Mariji, a Srednju tehničku školu u Varaždinu. Nakon toga upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu kojeg je završio 2000. godine. – Uvijek me zanimala tehnika, a najviše elektronika. Zato sam i upisao tehničku školu. Uz tehniku zanimala me i biologija. Na kraju srednje škole odlučio sam se za medicinu. Moj otac koji je isto liječnik imao je znatni utjecaj na tu odluku. Mogu reći da nisam požalio. Tijekom studija medicine izrodila se želja za pedijatrijom. – otkriva dr. med. spec. pedijatrije, supspec. pedijatrijske nefrologije Dejan Balažin.

Stažirao je u Domu zdravlja u Čakovcu. Na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec radio od 2002. kao liječnik sekundarac, a nakon specijalizacije, od 2007. kao specijalist pedijatar. Četiri godine kasnije subspecijalizirao se za pedijatrijsku nefrologiju. Od listopada 2014. godine voditelj je Odjela za pedijatriju Županijske bolnice Čakovec, a od prošle godine zajedno sa svojim kolegama pedijatrima dr. Igorom Šegovićem, Edgarom Glavašem te doktoricom Ivanom Peras brine i o malenim pacijentima u Ludbregu.

Zamolili smo ga da nam u kratkim crtama objasni kako izgleda koordinacija poslova, koliko je zadovoljan situacijom u pedijatrijskoj ambulanti u Ludbregu te kako je organiziran njen rad u doba pandemije korona virusa. Intervju pročitajte u nastavku.

 

Voditelj ste Odjela pedijatrije Županijske bolnice Čakovec, a od prošle godine brinete i za malene pacijente ludbreške ambulante. Koliko je teško koordinirati poslove i kolika je važnost usklađenosti tima u takvoj situaciji?

Nije lako koordinirati poslove. U bolnici uz rad s malim pacijentima i roditeljima imam i raznih administrativnih i organizacijskih poslova. Važno je organizirati i uskladiti vrijeme, što nije uvijek jednostavno jer se mnoge situacije događaju nenajavljeno.

Usklađenost tima je presudna. Moramo se uskladiti jer u Čakovcu imamo 24-satna dežurstva, a ambulanta u Ludbregu mora raditi svaki dan. Mislim da kao tim dobro surađujemo, usklađeni smo i koordinirani. Služba mora biti pokrivena, kako u Čakovcu, tako i u Ludbregu.

 

Kakvo je radno vrijeme ambulante?

Pedijatar je u ambulanti 4 sata, sestra radi puno radno vrijeme. Za sada je tako organizirano.

 

Jeste li naišli na kakve organizacijske probleme do sada? 

S obzirom na vremensko ograničenje rada liječnika ponekad se stvaraju gužve na vrhuncu sezone u zimskim mjesecima. Tada nažalost moramo „brže raditi“, a ostajali smo i dulje da bi riješili sve pacijente. Drugih organizacijskih problema nije bilo.  Htio bih se i zahvaliti Upravi naše Bolnice, kao i Upravi Doma zdravlja Varaždin jer su nam omogućili samostalnost u organizaciji rada.

 

Jeste li zadovoljni situacijom pedijatrijske ambulante u Ludbregu? (prostor, opremljenost, organizacija, komunikacija s pacijentima..)

Osobno sam zadovoljan. Ima dovoljno prostora. Oprema je zadovoljavajuća. Velika je prednost što imamo laboratorij i nalazi su brzo gotovi. Nastojimo maksimalno izaći pacijentima u susret, komunikacija s roditeljima je po meni dobra. Na raspolaganju smo za telefonske konzultacije. S obzirom da smo uži specijalisti iz određenih područja pedijatrije možemo i više pomoći kod pojedinih bolesti.

 

Vidite li i gdje prostor na napredak? 

Uvijek postoji prostor za napredak i za unaprjeđenje komunikacije s roditeljima. Smatram da se neke stvari mogu riješiti i bez dolaska u ambulantu. Tako se izbjegava mogućnost dodatne zaraze nekim drugim bolestima kao i gužva u čekaonici. Preduvjet je povjerenje na relaciji roditelj-liječnik.

 

Kako pedijatrijska ambulanta funkcionira u ovoj situaciji – pandemija korona virusa?

Ambulanta se morala prilagoditi novom režimu rada kao i sve druge zdravstvene ustanove. Koristi se zaštitna oprema, kao i sredstva za dezinfekciju. Nastojimo probleme riješiti telefonski i na daljinu. Sve je to u svrhu da se izbjegne grupiranje ljudi i prijenos bolesti.  Nastavili smo s programom cijepljenja djece sukladno preporukama.

 

Postoji li povećana zabrinutost roditelja od obolijevanja djeteta od korona virusa? Kako „smirujete“ strah?

Zabrinutost postoji, ali nije panika. Mislim da su roditelji dobro educirani i da se pridržavaju uputa. Dobra je okolnost što djeca obolijevaju u znatno manjoj mjeri nego odrasli, a imaju i puno blaže simptome.

 

Kako objasniti/naglasiti djetetu važnost provođenja mjera zaštite?

Djeci nije lako objasniti važnost mjera zaštite, jer se radi o mjerama prema nečemu što nije vidljivo. Ipak, djeca većinom prihvaćaju „novi režim“ i nije bilo problema s pridržavanjem. Nekima je i zanimljivo nositi masku i dezinficirati ruke.

 

Kome se pacijenti odnosno roditelji pacijenata mogu obratiti za pomoć u vrijeme kada ambulanta ne radi?

Za sada je služba organizirana tako da liječnik radi 4 sata, a sestra puno radno vrijeme. Znam da je to relativno kratko i u tom razdoblju ne stignemo uvijek sve kvalitetno odraditi. Za hitne slučajeve van radnog vremena tu je Hitna pomoć u Ludbregu, i bolnički Hitni prijemi u Varaždinu i Koprivnici.

 

Prije četiri godine dnevnik ’24 sata’ objavio je listu 25 najtraženijih liječnika u zemlji na kojoj se našao i sam dr. Balažin koji se u radu s djecom i njihovim roditeljima trudi stvoriti korektan odnos i dobru komunikaciju.

 

error: Sadržaj je zaštićen !!
Skip to content