Kako postati i ostati zdrav? Pitanje je to na koje odgovor pokušava dati Bruno Šimleša, hrvatski pisac, kolumnist, predavač, televizijski voditelj i diplomirani sociolog, u svojoj desetoj po redu knjizi naziva ‘(P)ostati zdrav’.
Upravo je ona bila povod jučerašnjeg okupljanja u vijećnici Centra za kulturu i informiranje Ludbreg kojeg su zajedničkim snagama organizirale članice Udruge Narcisa i Gradska knjižnica i čitaonica ‘Mladen Kerstner’, a koje je zapravo bilo malo zakašnjelo, ali ništa manje značajno, obilježavanje Svjetskog dana zdravlja.
Bruno Šimleša predstavio je svoju knjigu koja govori kako da srce i um pretvorimo u tvornicu lijekova, što insinuira i njezin podnaslov.
-Tijelo ima puno veću šansu za pobjedom neke bolesti, ako je psiha na mjestu. Knjiga istražuje upravo to, kako svojim mislima, emocijama i odnosima možemo doprinijeti zdravlju. Paradigmu zdravog života pokušao sam obrnuti pa kažem da je u zdravom duhu zdravo tijelo. Mislim da se trebamo brinuti za svoj um, svoje srce i svoje međuljudske odnose, a onda će nas i tijelo nagraditi barem većom vjerojatnošću da budemo zdravi – objasnio je ukratko Šimleša koji u ovoj knjizi naglašava važnost upravo takvog holističkog pristupa zdravlju pritom ne isključujući zapadnu medicinu. – Kada se zalažem za holistički pristup medicini meni to nije ili/ili rasprava. Dakle, ili holistički pristup u kojem ćete u potpunosti negirati zapadnu medicinu, ili zapadna medicina u kojoj u potpunosti negirate sebe kao izvor lijekova. Meni je to i/i rasprava. Klasična medicina mora odraditi ono što klasična medicina mora odraditi, jer medicina 21. stoljeća je iznimno napredovala, a mi moramo odraditi naš dio priče, a to je da si posložimo psihu tako da naše srce i um proizvode one lijekove koje mi trebamo. – poručuje Šimleša.
Važnost uma u liječenju bolesti prepoznaju i sami liječnici, kaže. – Dok sam o tome prije petnaestak godina samo razgovarao sa psiholozima i s nekim duhovnim autorima, danas o tome razgovaram s liječnicima klasične zapadne medicine jer je konačno svima postalo jasno da nije svejedno kakav imaš odnos prema bolesti ili prema životu ili prema sebi ili prema promjenama na tijelu. Danas su i primjerice onkolozi svjesni da ispred njih nije više samo dijagnoza ta i ta i da se liječi tim i tim lijekom, nego da je dio lijeka u samim ljudima. –
Ovakva autorova promišljanja nastajala su posljednjih petnaestak godina iz osobnog iskustva i njegovih sastanaka s ljudima koje muče ozbiljni zdravstveni problemi.
– S ovom knjigom sam nekako zaokružio dvadeset godina spisateljskog rada. Pregledao sam na stotine različitih znanstvenih istraživanja koja potvrđuju temeljne postavke psihosomatike, odnosno utjecaja naših misli i emocija na tijelo. Pročitao sam i nekoliko desetaka knjiga iz sfere znanosti i duhovnosti i trudio se da knjiga predstavlja razuman i prohodan most između ta dva pristupa. Drago mi je da sam svoja iskustva koja sam stekao kroz rad s oboljelima od karcinoma također mogao podijeliti u ovoj knjizi. Naime, zadnjih petnaestak godina pružam psihosocijalnu pomoć oboljelima. Većinom su to žene, jer žene malo lakše traže stručnu pomoć u odnosu na muškarce kojima je ona potreban možda u istoj mjeri, ali je se srame tražiti. – objašnjava autor.
Ne čudi stoga da su i na ovom, možemo to tako reći, književnom susretu u publici prevladavale upravo žene. Sa zanimanjem su pratile predavanje i aktivno sudjelovale u raspravi. Bruno Šimleša, inače i sociolog, pojašnjava kako žene više čitaju, upijaju sve što se događa zbog većeg centra za pamćenje te više paze na zdravlje. Zanimanja muškaraca usmjerena su na druge strane. Pokazuje se i da pripadnice ženskog spola za sebe nađu više vremena, koje muškarci možda nemaju za ovakve teme. Postoji i potpuno suluda društvena pretpostavka kako je u redu da o temama osobnog razvoja uče samo žene. – Ja mislim da su to ljudske teme, a čak smo i mi muškarci ljudi. – našalio se Šimleša.
Za kraj napomenimo kako je knjiga ‘(P)ostati zdrav’ namijenjena i zdravima i onima koje već muče boljke da shvate kako svojim odnosom prema sebi i životu mogu poboljšati zdravlje. Iako utemeljena na znanstvenim istraživanjima, knjiga je ispunjena duhovitim osobnim iskustvima kojima je stvoren balans hladne znanosti i često komične stvarnosti. Važan dio knjige čine i savjeti svima koji žele pomoći svojim voljenima u borbi za zdravlje. Jer okolina često ima najbolje moguće namjere, ali možda još češće ne zna te namjere provesti u djelo. To je i razumljivo jer nas nitko nije pripremao za ovakve izazove, a cilj je naučiti kako im pružiti osjećaj sigurnosti i voljenosti kad je to najpotrebnije.