Već četvrtu godinu zaredom ludbreška Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ sa svojim suradnicima i volonterima obilježava Dane Bože Hlasteca koji je uz Kerstnera jedan od najznačajnijih ludbreških kajkavaca. Termin održavanja manifestacije je prigodan, od 19. siječnja, kad se ludbreški pjesnik rodio, do dana njegove smrti 26. siječnja.

Ovogodišnji dani Bože Hlasteca započeli su promocijom pjesničke zbirke „Sonca bi štel“ koju je iz dosad neobjavljenih Hlastecovih rukopisa realizirala gradska knjižnica uz pomoć svojih suradnika. Ovo je njegova ukupno šesta stihozbirka, ali prva koja je objavljena posthumno. Predstavljanje zbirke održano je 19. siječnja, na autorov rođendan, u dvorcu Batthyany u Ludbregu.

-Zahvaljujući rukopisima koje je gospođa Jasminka Hlastec Funda poklonila našoj knjižnici i zahvaljujući suradnicima knjižnice koji su ih mjesecima čitali i analizirali danas vam predstavljamo pjesničku zbirku Bože Hlasteca s njegovim dosad još neobjavljenim pjesmama. – na početku druženja poručila je ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“, Edita Kutnjak – Zlatar.

U ovoj večeri poezije Hlastecove pjesme interpretirali su već dobro poznati čitači knjižnice; Đurđa Kokanović, Snježana Hranić, Ksenija Mihin i Aleksandar Horvat, a pridružili su im se i učenici Srednje škole Ludbreg; Domagoj Horvat, Roman Katalenić i Erik Kelin čitajući pjesme koje je Hlastec posvetio svojim unucima. Za potpuni doživljaj pobrinuli su se glazbeni gosti „Etno duo Goga i Željko“.

– Dani Bože Hlasteca ne znače samo sjećanje na našeg ludbreškog pjesnika i očuvanje tradicije koju je on utkao u kulturni identitet već je to manifestacija kojom čuvamo identitet i kulturni dignitet ovog grada. – poručila je urednica, profesorica Lidija Novosel koja je potom i predstavila samu zbirku.

– Nastojala sam očuvati jezično i stilski ono što je Božo Hlastec u tim rukopisima zapisao i način na koji je to zapisao maksimalno poštujući izvorni izričaj. Zbirka se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu nalaze se pjesme koje se uklapaju u kontekst zavičajne poezije odnosno pjesme koje govore o našem gradu, ali i našim ljudima.  Drugi dio su pjesme koje su, kako ja volim reći „neotkriveno blago“, Hlastec kakvog dosad još nismo upoznali. Te pjesme je nazvao „dećinskim“ pjesmama koje su, kao što im i sam nadimak govori, namijenjene djeci. One su, kao i brojne njegove pjesme proizašle iz ljubavi prema bližnjima, u ovom slučaju unucima. Pjesme su pjevne, zvučno zanimljive i ritmički skladane. – objasnila je.

Nakon promocije svim prisutnim posjetiteljima dodijeljen je primjerak zbirke, a svim sudionici koji su pomogli u njenoj pripremi i promociji dodijeljene su zahvalnice.

Zbirka je za vrijeme trajanja Dana Bože Hlasteca predstavljena i u Domu za starije i nemoćne „Sveti Josip“ u Čukovcu te u Domu za starije i nemoćne „Sveti Florijan“ u Hrženici. Također, tijekom dana održavanja manifestacije u prostorijama knjižnice održane su i literarne radionice na temu“ Naš ludbreški pjesnik Božo Hlastec“ za 2., 4. i 6. razrede Osnovno škole Ludbreg. U obilježavanje su se uključili i učenici Srednje škole Ludbreg.

Mališani Ludbrega Boži Hlastecu

U sklopu Dana Bože Hlasteca održan je i program u kojem su sudjelovali oni najmlađi. Polaznici dječjih vrtića „Radost“, „Smjehuljica“ i „Iskrica“ u kinodvorani Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ održali su 30-minutni program u sklopu kojeg su čitali, recitirali i pjevali Hlastecove pjesme. Sve su dodatno začinili i plesom. Svojim nastupima razveseli su sve prisutne. Jedva čekamo vidjeti što će nam pripremiti iduće godine!

Završnica manifestacije

Zadnja večer održavanja manifestacije „Dani Bože Hlasteca“ započela je otvorenjem izložbe „Poezija umjetnosti“ u sklopu koje je u izložbenom prostoru dvorca Batthyanny izloženo 25 likovnih radova 21-og umjetnika. Svi radovi inspirirani su Hlastecovim pjesmama. Izložba je sastavljena temeljem objavljenog natječaja na koji se prijavljuju brojni autori s ludbreškog područja i šire.

– Ove godine javio se velik broj slikara, ali ne u onoj različitosti koju smo imali prilike vidjeti prijašnjih godine. Ovog puta umjetnici su svoja djela bazirali na prirodi. Dakle, kopirali su prirodu, išli za realnošću i u to sve dodali svoje emocije. Tehnike slikanja ovoga puta su vrlo jednostavne i upravo zahvaljujući toj jednostavnosti dobili smo jednu mirnu priču ovdje u dvorcu. U gradskoj knjižnici izložen je drugi dio fotografija koje pak govore jednu sasvim drugu priču. One dominiraju svojom jačinom i nadopunjuju samu knjižnicu. Dakle, dva različita prostora zahtijevala su dvije različite priče. Na to se nadopunjuje i sam Hlastec koji u jednoj od svojih pjesama kaže kako svaki stih ima svoj ton, svaka priča ili riječ je dio nas. Budimo sretni i zadovoljni što nas je večeras okupio ovdje da se družimo jer druženje je najveće bogatstvo. – na otvorenju izložbe rekao je Zlatko Baranašić koji je uz Štefaniju Baranašić i Editu Kutnjak – Zlatar činio prosudbenu komisiju za odabir radova.

Otvorenje izložbe uveličale su učenice Osnovne škole Ludbreg Dea Busija, Zara Bilić, Lucija Međimorec i Ivona Dijanošić te učenik Osnovne škole Sveti Đurđ Luka Funtek čitajući stihove Bože Hlasteca. Za glazbeni ugođaj pobrinuo se Vladimir Mihaljević, kantor i pjevač iz Međimurja.

Nakon otvorenja izložbe održan je drugi po redu recital kajkavske komedije „Božo Hlastec“ koji je i ovoga puta okupio brojne kajkavske pjesnike. Sama priredba nazvana je po naslovu pjesme Gorana Gatalice „Svetleči liliputančeki“. Prosudbena komisija u sastavu profesorica Ljudmile Kladić, Lidije Novosel i Jasminke Vugrinec od 99 pristiglih odabrala je 21 pjesmu,  koju su ovoga puta interpretirati sami autori. Najbolje tri  pjesme dobila su nagrade uz priznanja Zlatni, Srebrni i Brončani KAJ.

– Povjerenstvo se trudilo voditi načelima originalnosti, uvjerljivosti, sugestivnosti i inovativnosti izraza. Moram napomenuti da smo bile poprilično ujednačene u izboru ovih dvadesetak pjesama, ali i onih koje su nagrađene prigodnim nagradama. Međutim, moram reći sa su svi pjesnici koji su se prijavili zapravo jedna važni kotačić u očuvanju hrvatske kulturne književno-jezične tradicije i baštine ne samo na lokalnoj razini već na razini cjelokupne Hrvatske. – poručila je profesorice Lidija Novosel.

Nagrade je uručila hrvatska pjesnikinja  Božica Jelušić. – Smisao poezije jest da nas okrijepi i ukoliko svaki od vas danas ovdje okupljenih zapamti barem jedan stih od svih izrečenih, onda je glavna zadaća poezije ispunjena. – poručila je prije dodjele.

Nagradu BRONČANI KAJ primila je pjesnikinja Ružica Marušić Vasilić za pjesmu Hmiraju rieči, SREBRNI KAJ pjesnikinja Ljubica Ribić za pjesmu Sveti gral, a nagrada ZLATNI KAJ uručena je pjesniku Darku Foderu za pjesmu Na žulj si mi stala.

-Srce mi je puno. Ovo je veliki poticaj stvaralaštvu. Također, moram reći da ovdje u Ludbregu, nevezano za ovu večer i manifestaciju, rade velike stvari za naš KAJ. Nadam se da će tako i nastaviti. – poručio je Foder.

Posebno iznenađenje večeri bila je posljednja izvedba Vladimira Mihaljevića koji je uglazbio jednu od pročitanih pjesama. Radilo se o pjesmi Marije Hlebec Listeki nebeski.