Zaštitni znak je silueta žene u crvenoj haljini.  Na društvenim mrežama akciju obilježava hashtag #nosicrveno koji poziva sve da 4. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.

Što je moždani udar?

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu  kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati  (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje ne možemo utjecati:  životna dob, spol, obiteljska sklonost.

Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena: 

  • Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
  • Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
  • Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
  • Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
  • Migrene s aurom – migrene sa aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.

Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

  • Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
  • Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
  • Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
  • Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
  • Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

  • Gubitak svijesti ili nesvjestica
  • Opća slabost
  • Poteškoće ili kratkoća daha
  • Zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
  • Nagla promjena ponašanja
  • Uzrujanost
  • Halucinacije
  • Mučnina ili povraćanje
  • Bol
  • Štucanje

Moždani udar u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrtnosti. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4.950 osoba, odnosno 8,7% svih umrlih. Od toga je 2.120 umrlih muškaraca (7,5% od svih umrlih muškaraca) i 2.830 umrlih žena (9,8% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 399 osoba odnosno 4,5% od ukupno umrlih  te dobne skupine.

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.

Posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 251,4/100 000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine (standardizacija na popis stanovništva 2011). Usporede li se dobno-standardizirane stope smrtnosti po županijama Hrvatske, vidljiva je razlika između kontinentalnog dijela i priobalnog, najviše su stope u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a najniže u priobalju.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2018. godinu, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 155/100.000 spada među zemlje koje su iznad prosjeka EU. Prosjek za zemlje  Europske unije iznosi 77,8/100.000, a raspon stopa smrtnosti zemalja članica je od 41-314/100.000 (Švicarska-ugarska) (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim u žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem,  te je potrebna edukacija i podizanje svijesti ma razini struke i šire javnosti o problemu moždanog udara kod žena.

Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.

– Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa. Stoga je važno osvijestiti bolesnike sa bolestima srca i krvnih žila, što uključuje i krvne žile mozga, da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da ukoliko imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati. – ističe Prim. Verica Kralj, dr.med., voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti iz Hrvatskog zavod za javno zdravstvo.